Jokić otkrio što će se učiti u građanskom odgoju u zagrebačkim školama i kakva su mu očekivanja od ovog predmeta

Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Uvođenje građanskog odgoja u Zagrebu od iduće godine za RTL je komentirao jedan od autora predmeta “Škola i zajednica” Boris Jokić. Na pitanje imaju li potporu od Ministarstva obrazovanja poručio je da se nada da imaju te da je takav predmet već uveden u Primorsko goranskoj županiji. Iskoristio je priliku da pozove ostale županije da se priključe. Jokić objašnjava da je cilj predmeta da učenici propituju odluke. Otkrio je i kako će izgledati pohađanje tog predmeta.

“Sami učenici odabiru jednu od problema iz 11 tema. Neke od tema su klasične poput društvene jednakosti, solidarnosti, a neke su inovativne poput urbanizma, stanovanja, migracija, generacija, sporta, medija. Mogu se baviti lažnim vijestima, medijskom pismenošću, nedostatkom sportskih terena, navijačkim pokretima koji su dio građanskog odgoja. Borba za Dinamo, Hajduk, to je građanski odgoj i obrazovanje i to mogu biti primjeri za učenike gimnazija i strukovnih škola”, izjavio je Jokić i dodao time žele aktivirati mlade.

“Ako se povežu, aktiviraju i zajednički djeluju na dobrobit, kao društvo imamo šansu”, smatra.

“Građanski odgoj i obrazovanje je u Hrvatskoj primitivno shvaćen. Ljudi se dijele oko nekih identitetskih pitanja. Pitanje građanskog odgoja i obrazovanja je pitanje osoba s invaliditetom, cijene kruha, plina, navijača, nedostatka zelenih površina, prehrane – sve to je pitanje građanstva. To nisu čista politika pitanja. Ako krenete od mladog čovjeka, od pitanje što njega zanima, ako od toga gradite nastavu, imate šansu da ih aktivirate da prepoznaju da nešto mogu napraviti. Ako u tome provociraju Tomaševića, Anušića, Bobana, onda je to iz perspektive odgojno-obrazovnog sustava pozitivno. Mladi moraju osvijestiti da imaju svoju ulogu u ovoj zemlji”, objasnio je Boris Jokić i dodao da cilj predmeta nije stvoriti još političara i političarki već osvijestiti mlade i aktivirati ih.

“Ne bi htio biti u koži političara kada čuju te glasove, ne zato što su ti glasovi bijesni, nego jer su često pametniji nego naši glasovi i daju neke drugačije perspektive i probleme nego što mi imamo. Naš je zalog da taj glas artikuliramo, da im damo šansu da mogu osvijestiti da imaju svoje mjesto”, zaključio je.

Komentari