Potres im je oštetio krovove, zgrade i građu pa neki zagrebački muzeji svoja vrata posjetiteljima ipak neće otvoriti u ponedjeljak

foto: Bruno Konjevic / CROPIX

Prema uputama Nacionalnog stožera, u ponedjeljak počinju raditi muzeji diljem Hrvatske, no mnogi zagrebački, ipak će ostati zatvoreni. Naime, nedavni potresi oštetili su i zgrade i građu muzeja, a ukupna šteta na muzejima, ali i drugim kulturnim institucijama iznosi oko 140 milijuna kuna.

Jedan od onih koji svoja vrata neće otvoriti i Državni je arhiv. Prije kobnog potresa, 22. ožujka, pripremali su izložbu o velikom zagrebačkom potresu iz 1880. godine, prenosi RTL.

”Kao da smo bili zlouki najavljivači ovog užasnog potresa koji nas je zadesio, tako da ćemo to odgoditi za sljedeću godinu”, izjavio je Darko Rubičić, ravnatelj Državnog arhiva.

Gornjogradska zgrada je zaštićeno kulturno dobro i privremeno je neuporabljiva, a građanima Gornjeg i Donjeg grada izrazito vrijedna. Naime, ovdje se nalaze svi originalni nacrti, tlocrti, građevinske dozvole Gornjeg i Donjeg grada koje građanima sada trebaju za obnavljanje stanova. Sva dokumentacija sačuvana je na mikorfilmu, izuzev statičkog računa, izjavili su, on je u spremištu do kojeg trenutno nije moguće doći.

Unutar muzeja postavljeni su potporni stupovi kako bi se moglo kretati hodnicima i doći do građe.


Jedna od najpogođenijih zgrada, 130 je godina stara zgrada Muzeja za umjetnost i obrt. Na njoj, srušili su se dimnjaci, a na krovu su nastale tri ogromne rupe. Zbog urušavanja, nije moguće pristupiti čak trećini zgrade.

”Mi smo evakuirali najosjetljivije predmete iz najugroženijih zona, krenuli smo s čišćenjem urušenih dijela, krenuli smo s popravak krova, jer to je najvažnije tri dimnjaka urušila i to su rupe 5×5 metara ili više”, kazao je Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.

Od 91 prostora kulturnih objekata u vlasništvu Grada Zagreba, pregledano je tek 29 zgrada, od kojih je većina, njih 20, dobila zelenu naljepnicu.

”Najteže nastradali objekti, kao što već znate su naš Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej, Umjetnički paviljon, kazalište Komedija, knjižnica Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu i Hrvatski školski objekt”, kazala je Milana Vuković Runjić, pročelnica Ureda za kulturu.

Čak i kada se muzeji otvore, građani će se morati pridržavati uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. 

Tako je preporučio da se osigura fizički razmak među posjetiteljima te između posjetitelja i djelatnika muzeja/galerije/izložbenoga prostora, a broj posjetitelja koji istovremeno borave u prostoru ograničen je na 15 posjetitelja na sto četvornih metara neto-površine.

Nakon što u prostor uđe maksimalno dopušten broj posjetitelja, daljnji su ulasci mogući tek kada jedan od posjetitelja iziđe, tj. na jednoga posjetitelja koji iziđe, jedan smije ući, istaknuli su.

Osoblje i posjetitelji trebaju nositi zaštitne maske, a na raspolaganju zaposlenicima stalno treba biti dostupno dezinfekcijsko sredstvo. Ukoliko je moguće predlaže se fizičko odvajanje zaposlenika i posjetitelja, a poželjno je i beskontaktno plaćanje. S druge strane, rad zaposlenika treba biti dvosmjenski, a između dvije smjene treba osigurati barem sat vremena razmaka, koji će se iskoristiti za čišćenje i dezinfekciju površina tijekom rutinskoga čišćenja kada se površine dezinficiraju prebrisavanjem dezinficijensom na bazi alkohola.

Pri ulasku u muzej, obavezna je dezinfekcija ruku, a izložena mora biti i obavijest o zabrani dodirivanja površina na kojima su izloženi i zaštićeni eksponati.

“Kvake i rukohvate na vratima, rukohvate na stubama te sve ostale površine za koje se uoči da ih posjetitelji često dodiruju (primjerice tipkovnice u dizalima, računalni terminali, dodirni zasloni, slušalice i uređaji za reprodukciju komentara uz eksponate/virtualni tumači/, zaštitne pregrade za eksponate – uzimajući u obzir mogućnost nepoštivanja zabrane dodirivanja itd.) trebaju se kontinuirano brisati dezinficijensom na bazi alkohola”, ističu.

HZJZ ističe da treba osigurati nadzor nad zdravstvenim stanjem osoblja koji treba dnevno prije dolaska na posao izmjeriti tjelesnu temperaturu. Ako je tjelesna temperatura viša od 37,2 stupnja Celzijusa, ako se osoba osjeća bolesno ili ima bilo koje znakove bolesti (odnosi se na sve simptome i znakove bolesti, ne samo na bolesti dišnih puteva), treba se javiti nadređenom i ne dolaziti na posao dok se telefonski ne javi liječniku obiteljske medicine ili hitnoj medicinskoj službi u slučajevima kad je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje.

Komentari

loading...
-->