BANIJA ILI BANOVINA? Lovcu iz Potjere prekipjelo: ‘Nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanjem jezika’

Screenshot

Banija ili Banovina, pitanje je koji si mnogi postavljaju uslijed svakodnevnog medijskog izvještavanja o potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije.

Komentari ispod vijesti objavljenih na društvenim mrežama puni su “stručnih objašnjenja” pa čak i prepucavanja, a lovac iz Potjere Krešimir Sučević Međeral odlučio je objasniti novonastalu dilemu.

Na svome Facebooku objavio je poduži status u kojem objašnjava što je ispravno, Banovina ili Banija.

“Rasprava “ne može biti Banija, to je srpski” dobar je primjer koliko nas je teror stava “postoji samo jedan ispravan način na koji se nešto može reći” doveo do paranoje. Naziv Banovina u javnom se diskursu počeo forsirati tamo negdje 1992. Štoviše, poznati spot Gordana Lederera iz jeseni 1991. zove se “Banijska ratna praskozorja”. Jezično gledano, nazivi područja pod čijom upravom tvore se u hrvatskom jeziku nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo).

Štoviše, upravo nam primjeri dubleta kraljevstvo – kraljevina i carstvo – carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika. Postoje sitne značenjske razlike (kraljevina je isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju; no već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju). Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju.

Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline. Potonje nam dokazuje još jedan apsurd – Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju Banovine označen kao hrvatski. Da stvar bude bolja, u srpskom jeziku se područje pod vlašću bana također zove banovina, što nam dokazuje naziv administrativnih jedinica Kraljevine (sic!) Jugoslavije. Dakle, nemojmo se brukati glupim zaključcima i nepoznavanje vlastitog jezika pretvarati u pametovanje drugima, koji ga možda također ne poznaju toliko dobro, ali barem još nisu opterećeni paranojom “krivogovora”.

Podsjećamo, jedan od razloga zašto nekima korištenje naziva Banija, koji im očito zvuči ‘srpski’, ne leži mogao bi biti govor srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je održao 1995. godine u okupiranoj Glini. Na snimci ga se može čuti kako okupljenima obećava da Srpska Krajina i Glina nikada neće biti hrvatska i da ondje ustaška vlast nikada više neće moći doći.

“Nikada Srpska Krajina, nikada Glina neće biti hrvatska! Nikada Banija neće nazad u Hrvatsku! Nitko više ne zna ni u ovoj sali za kakvu se državu zalaže Slobodan Milošević. Hoće li mu to biti beogradski pašaluk ili nekakva AVNOJ-ska Jugoslavija, kakva će to država biti? Ako srpski radikali pobijede i poraze predsjednika Srbije, vi znate da ćete živjeti u Velikoj Srbiji, jedinstvenoj srpskoj državi i tu odstupanja biti neće”, govorio je Vučić 1995.

Komentari

loading...