ISPLATA USKRSNICA Za zagrebačke umirovljenike još niti sto kuna, dok se 20-ak kilometara dalje već dijele najveće u Hrvatskoj

Gužve u autobusima (Foto: Marko Todorov / CROPIX/Ilustracija)

I ove će godine umirovljenicima, ovisno o visini mirovine, biti isplaćene uskrsnice. S obzirom na to koliko je porasla cijena osnovnih životnih namirnica uključujući i poskupljenje energenata, pitanje je koliko će im isplaćene uskrsnice biti dostatne da dostojanstveno proslave blagdan.

Zagreb

Iako smo Gradu poslali upit u dva navrata o visini uskrsnice ove godine, službeni odgovor do zaključenja članka nismo dobili. Proteklih godina ona je iznosila 100 kuna, no zabrinjavajuće je da u zadnjem tjednu prije Uskrsa iz Grada još nigdje nije objavljena informacija o tome koliko će uskrsnice iznositi i kada će biti isplaćene.

Iz Grada su nam na prvi upit odgovorili kako će se u ovoj godini uskrsnice umirovljenicima isplatiti s redovnom isplatom novčane pomoći za mjesec travanj 2022., a o visini uskrsnice će javnost biti pravovremeno obaviještena.

Iako su neki gradovi već započeli s isplatom uskrsnica, ostaje vidjeti kako će se situacija razvijati u glavnom gradu.

Na samo 20-ak kilometara udaljenosti od glavnog grada, umirovljenici u Velikoj Gorici, nemaju problema s informacijama, naime, oni imaju najveće uskrsnice u Hrvatskoj, ovisno o visini mirovine, neke se penju i do 800 kuna.

Split

Splitski umirovljenici ne moraju brinuti o visini uskrsnice jer kao što je nisu dobivali prijašnjih godina, neće je dobiti niti ove. Možda umirovljenici iz Zagreba budu ovog Uskrsa dijelili sudbinu Splićana.

Rijeka

Za razliku od Splita, umirovljenici iz Rijeke po prvi će puta dobiti uskrsnice u iznosu od 200 kuna, ali samo za umirovljenike koji imaju mirovinu do 1700 kuna, ali dobit će ju i starije osobe bez prihoda.

Osijek

Osječki umirovljenici čija mirovina ne prelazi 2500 kuna dobit će uskrsnicu u iznosu od 100 pa sve do 400 kuna.

Hrelja: ‘Trebamo cenzus po članu obitelji’

O temi uskrsnica razgovarali smo sa saborskim zastupnikom, Silvanom Hreljom iz HSU-a koji je upozorio na to da da je potrebno napraviti cenzus po članu obitelji, a ne dohodovni cenzus jer se njime pogodi 70-80 posto najsiromašnijh, dok bi se ovako vidjelo koji su točno prihodi u domaćinstvu i na taj bi se način moglo pomoći najugroženijima.

“To gradovi nemaju, niti se trude, a to se može napraviti na razini ministarstva da pokrene takav program i napravi se pravo stanje siromašnih. Siguran sam da ih je puno više u seoskim domaćinstvima, u općinama koje imaju male proračune i ne mogu dati uskrsnice”, zaključio je Hrelja.

 


Komentari