Pokucali su vam na vrata, niste se snašli i pustili ste ih. Sada vaše kućanstvo Hrvatskoj radioteleviziji mora plaćati pristojbu, koja prema odluci iznosi 80 kuna mjesečno. Istražili smo i za vas pripremili mali vodič o tome što je točno pristojba, čemu služi i kako ju prestati plaćati.
Tko treba plaćati pristojbu?
Plaćanjem mjesečne pristojbe sudjeluje se u solidarnome, zajedničkome financiranju javnoga medijskog servisa. Naime, prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji, pristojbu mora plaćati svatko tko posjeduje uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa, kao što su radio, TV, kompjuter, prijenosno računala (laptop), auto radio, mobitel, tablet i slično. Također, sav novac ne ide HRT-u, nego se dio izdvaja u poseban fond kojim se financiraju i drugi elektronički mediji.
Ako u svom kućanstvu posjedujete jedan ili više uređaja (plaća se samo jedna pristojba) nalazite se pod prekršajnom i materijalnom odgovornošću te ste po zakonu dužni platiti mjesečnu pristojbu. Čak iako ste samo podstanar.
Pravne osobe, obrtnici i fizičke osobe koje obavljaju neku djelatnost, plaćaju mjesečnu pristojbu na sve prijamnike.
Kamo odlazi novac skupljen pristojbom?
HRT kao javni medijski servis i korisnik većega dijela mjesečne pristojbe ima posebne, zakonom precizno određene obveze, koje je dužna ispunjavati i o tome redovito izvješćivati Hrvatski sabor i građane. Zakon propisuje da se ovakvim načinom financiranja osigurava financijska i programska neovisnost nužna za kvalitetno obavljanje zadaća javnoga medijskog servisa (uz prodavanje reklamnog prostora).
Sukladno zakonskim odredbama, 2 posto sredstava prikupljenih od mjesečne pristojbe uplaćuje se Hrvatskomu audiovizualnom centru (HAVC), a 3 posto u Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Tako se novcem od mjesečne pristojbe podržava razvoj hrvatskoga filma i cijele audiovizualne industrije te rad lokalnih i neprofitnih medija.
Veći dio pristojbe, 55 kn (68,4%) izdvaja se za troškove proizvodnje programa. Devet kuna (11,7%) izdvaja se za emitiranje uključujući i izdvajanja za Odašiljače i veze (OiV), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Udrugu za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava ZAPRAF. Tri i pol kune (4,5%) izdvaja se za zakonska davanja (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, Vijeće za elektroničke medije i Hrvatski audiovizualni centar). Ista svota odlazi za troškove aktivnosti organizacijskih jedinica Hrvatske radiotelevizije koje su povezane s obavljanjem javne djelatnosti (Radna jedinica Pristojba Hrvatske radiotelevizije, Radna jedinica Arhiv Hrvatske radiotelevizije, Radna jedinica Interna revizija Hrvatske radiotelevizije). Devet kuna izdvaja se za troškove poslovanja (rezervacija, vrijednosno usklađivanje i financijski rashodi). Više o tome možete pročitati ovdje.
Zašto ljudi ne žele plaćati pristojbu?
Ipak, građani ne smatraju da se taj novac ulaže kako bi trebao i zbog toga odbijaju plaćati pristojbu koju smatraju još jednim nametom ili porezom. Drugi, pak, ne koriste prijamnike.
Koji god vaš razlog bio, vrlo jednostavno možete podnijeti zahtjev za prekid plaćanja pristojbe?
Mreža potrošača upozorava: ‘Kada vidite HRT-ova kontrolora pozovite policiju
Kako odjaviti plaćanje pristojbe?
Odjavite se možete kao privatna i pravna osoba ili u slučajevime da ste se preselili u starački doma. Također, ako je član koji je plaćao pristojbu umro, treba podnijeti zahtjev. Potrebne obrasce možete pronaći ovdje.
Za odjavu je potrebno ispuniti obrazac zahtjeva za odjavu prijemnika te ga potpisati i poslati na adresu sjedišta HRT-a: RJ PRISTOJBA, Prisavlje 3, 10 000 Zagreb. To se može učiniti osobno, poštom ili putem druge ovlaštene pravne ili fizičke osobe. Važno je napomenuti da više ne trebate ovjeravati zahtjev – dovoljno ga je potpisati.
Može li HRT doći u kontrolu?
Bitno je naglasiti jest da osobe koje se predstave kao kontrolori plaćanja HRT pristojbe ne morate ni pod kojim uvjetima pustiti unutar doma, kako bi provjerili što od navedene tehnologije imate.
Inače, zabrana ulaska kontolroa u privatne posjede i domove posebice je aktivna nakon presude Visokog upravnog suda u kolovozu 2015., koje, između ostalog, sadrži i taj dio koji se odnosi na ulazak kontrolora u domove građana. Dakle, bez sudskog naloga i nazočnosti ovlaštene osobe, a to je policija, nitko ne može ući stan ili kuću potrošača, pa čak ni na njegov privatni posjed!
Sudskom odlukom istaknuto je kako HRT nema pravo u bilo kojem trenutku ući u stan i provesti inspekciju kako bi ustvrdili je li korisnik zaista bez prijamnika u svom domu, jer ovlast HRT-a nije neograničena i ne smije ju zloupotrijebiti na način da izađe iz zadanog pravnog okvira i svojim aktom.
Najvažnije od svega jest da građani budu pravodobno informirani o činjenici da im kontrolor ne smije ući u stan. Nažalost, bilo je i ovih dana slučajeva, posebice kod podstanara u stanovima, primjerice studenata, koji su pustili kontrolore u stan.
Kada može doći do tužbe i kada morate pustiti kontrolora u kuću ili stan?
U sudskoj presudi se stoga obrazlaže kako sad HRT protiv nekoga za koga sumnja da ima prijamnik i gleda ili sluša HRT-ove programe podnosi prekršajnu prijavu (optužni prijedlog) nadležnom prekršajnom sudu te pokreće prekršajni postupak.
Prije svega, ukoliko ga ne želite pustiti u dom ne morate to činiti sve i da dođe s policijom. Naime, policija u vaš stan može ući samo ako ih pozovete, ali i ako posjeduju nalog za uhićenje ili pretres te ako trebaju ukloniti neposrednu opasnost.
Ono što mnogi ne znaju, odnosno brkaju, jest i to da HRT pristojba nije pretplata na televizor ili radio, nego državni porez na korištenje radio i TV signala. Ubire ga i raspodjeljuje HRT, kao javna državna ustanova.
