Hrvoje Prpić: ‘Naša polovica nuklaernog otpada najvjerojatnije će u Čerkezovac’

Foto: Wikipedia

Hrvatska za četiri godine mora početi preuzimati polovicu nuklearnog otpada iz NE Krško u Sloveniji, s obzirom da je polovični vlasnik te nuklearke, a sudeći prema izjavi Hrvoja Prpića, direktora Fonda za financiranje zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne
elektrane Krško, skoro pa sigurno je da će naša polovica otpada doći na prostor bivše vojarne Čerkezovac, blizu hrvatskog Dvora na Uni.

“Slovenska strana se odlučila odmah za odlagalište ispod zemlje, i to je trajno rješenje, dok se Hrvatska odlučila prvo graditi skladište, i to najvjerojatnije u Čerkezovcima, a koje će nakon 30-40 godina obrade i pripreme radioaktivnog otpada, postati trajno odlagalište”, objasnio je Hrvoje Prpić gostujući u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji.

Hrvatski dio radioaktivnog otpada trenutno se nalazi u jednoj građevini, u sklopu NE Krško u Sloveniji, i nije toliko “zapakiran” i siguran koliko ćemo ga mi učiniti sigurnim, kada dođe u Čerkezovce, pored Dvora na Uni, a što je najizglednije rješenje, smatra Prpić.

“Trenutno oko zgrade gdje se sada nalazi taj otpad u NE Krško radi  500njak ljudi kojima nije ništa. S druge strane, u Zagrebu, na Institutu  Ruđer Bošković se trenutno nalazi isto radioaktivni otpad, a ni tamo već  godinama ljudima nije ništa”, kaže Hrvoje Prpić te dodaje kako je naša  obveza učiniti sve po najvišim europskim kriterijima, dodajući da  će u budućem hrvatskom skladištu također raditi ljudi.

Taj proces preuzimanja sa svim elementima će koštati 206 milijuna eura, no to nije problem jer hrvatski Fond već sada ima više od 270 milijuna eura, ističe Prpić, te dodaje da je teže pitanje s onim drugim rokom.

“2043. NE Krško mora prestati raditi, te je pravo pitanje što će biti sa visoko radioaktivnim otpadom koji se tada mora početi sanirati, i to sve  do 2107. godine. Dakle, 2107. godine na mjestu gdje je sada NE Krško mora biti lijepa zelena livada sa cvijećem bez ikakvog oštećenja po  okoliš i sl., kao da nuklearke nije ni bilo. Taj proces, od 2043.- 2107. košta Hrvatsku oko 1,3 milijarde eura, a kako i sa kojim partnerima će  se taj visoko rizični otpad sanirati, nije jasno još nikome”, rekao je Hrvoje Prpić.

Komentari