Dug koji mjesečno raste za novih 50-tak milijuna kuna.
Dugovi u zdravstvu svakoga mjeseca narastu za dodatnih 50-ak milijuna kuna, stoga je ministar zdravstva Milan Kujundžić odlučio povećati prihodovnu stranu zdravstvenog proračuna – na teret građana.
Ministar Milan Kujundžić tvrdi kako u protivnom zdravstvu prijeti urušavanje. Kao jedno od mogućih rješenja predlaže uvođenje obveznog dopunskog zdravstvenog osiguranja, na način na koji je to organizirala Slovenija, piše Novi list.
“Moramo otvoriti dijalog tko bi sve trebao plaćati, odnosno gdje namaknuti još novca. To je tema koju se mora što prije otvoriti, jer će tim prije narod izaći iz rizika da se zdravstveni sustav vrlo ozbiljno, bojim se i nepopravljivo, uruši”, izjavio je Kujundžić.
Zdrastveno osiguranje u Sloveniji pretvoreno u obvezno
Dopunsko zdravstveno osiguranje sada iznosi 70 kuna mjesečno, a tim iznosom pokriva kompletnu participaciju za zdravstvene usluge, osim B-liste lijekova.
U Sloveniji je ono pretvoreno u obvezno, te su obvezu plaćanja dopunskog osiguranja dobili svi, i to prema sedam dohodovnih razreda. Slovenska polica dopunskog osiguranja imala je prije reforme jedinstvenu cijenu za sve osiguranike od oko 200 kuna.
Službeni podaci pokazuju kako policu dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a danas ima oko 2,5 milijuna građana. Od toga, 1.634.850 osiguranika ju sami plaćaju, dok za njih 819.226 troškove pokriva država.
Izvan sustava dopunskog osiguranja HZZO-a nalazi se oko 700.000 građana, i to većinom radno aktivnih, koji očito smatraju kako im takvo osiguranje nije potrebno ili su sklopili police privatnog zdravstvenog osiguranja.
Ako bi se i oni uveli u sustav dopunskog osiguranja kao obveznog, mjesečno bi se uz postojeću cijenu police dobilo još oko 50 milijuna kuna, jednako mjesečnom rastu novog duga. Drugim riječima, ovim bi se potezom samo uspio spriječiti daljnji rast duga.
Rast prihoda zdravstvenih ustanova
Drugo moguće rješenje bilo bi delimitiranje participacije, koja danas iznosi 20 posto cijene zdravstvene usluge, a zaustavljena je na maksimalnih 2.000 kuna, koliko u slučaju kompleksnijeg liječenja mora platiti pacijent bez police dopunskog osiguranja.
Ako bi došlo do rasta participacije, narasli bi prihodi zdravstvenih ustanova, kao i broj osiguranika koji bi, da izbjegnu rizik plaćanja visokih participacija, u puno većoj mjeri ugovarali police dopunskog osiguranja.
Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković misli kako bi to bio najbolji način povećanja prihoda bolnica, jer bi bolnica za postupak koji stoji 100.000 kuna, na račun participacije dobila 20.000 kuna, umjesto maksimalnih 2.000 kuna koliko dobije danas.
Delimitiranje bi participacije tako natjeralo privatne osiguravatelje na povećanje policadopunskog osiguranja, što bi opet dovelo do rasta cijene HZZO-ove dopunske police, piše Novi list.
