Oporezivat će se stambeni prostor, poslovni prostor, garaža, a novost je i porez na građevinsko zemljište koje se koristi za obavljanje posla, kao i neiskorišteno građevinsko zemljište.
Od prvog siječnja 2018. uvodi se takozvani jednostavni porez na nekretnine. Oporezivat će se stambeni prostor, poslovni prostor, garaža, a novost je i porez na građevinsko zemljište koje se koristi za obavljanje posla, kao i neiskorišteno građevinsko zemljište.
Ministar graditeljstva Lovro Kuščević poručuje da porez na nekretnine neće na početku rasti, no poslije će se cijena formirati ovisno o vrijednosti nekretnine. Uvođenje poreza na nekretnine, HDZ koji mu se prije protivio, sada opravdava. “Bolje opteretiti imovinu nego rad”, poručuje Kuščević, prenosi Dnevnik.hr.
“Imate nekoliko poreza po jednoj nekretnini. To se sve mora objediniti u ovaj porez na nekretnine koji mora u najgoru ruku biti jednak zbiru svih dosadašnjih poreza”, objašnjava Kuščević.
Od komunalne naknade ubire se oko dvije milijarde kuna na godinu. Računaju na dodatnih 300 milijuna kuna.
“Komunalnu naknadu nije lako pretvoriti u porez”
Bivša ministrica Anka Mrak Taritaš upozorava kako komunalnu naknadu nije tako jednostavno pretvoriti u porez, posebice jer postoje jedinice lokane samouprave koje nemaju komunalnu naknadu. “Ubiru po različitim kriterijima, nemaju evidentirane nekretnine. Ne bi bilo dobro da rezultat svega toga bude da oni koji imaju uredne papire, koji imaju sve evidentirano će plaćati porez, a oni koji nemaju neće”, upozorila je Anka Mrak Taritaš.
Vlada želi skupiti sve u jednu bazu podataka, a nakon toga ići u procjenu vrijednosti nekretnina. Kriterije proširuju i na starost i stanje nekretnine. Hoće li do toga zaista doći 2020. godine, ministar odgovara s oprezom. “Što će se dogoditi u budućnosti, neke nove Vlade o tome ne mogu reći”, rekao je Kuščević. Novac od poreza na nekretnine u prvoj bi fazi ostajao lokalnim jedinicama samouprave koje bi ga mogle slobodnije koristiti.
