UPOZORENJE HKG-a O VRLO ŠTEDLJIVOM NAČINU GRIJANJA: ‘Niti jedna vladina zgrada ne grije se na taj jeftini energent’

FOTO: hgk.hr

Obavijest i upozorenje Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore (HGK). 

“Peleti su uz ogrjevno drvo najjeftiniji energent za grijanje, a uz to su potpuno ekološko gorivo iz domaćih šuma koje je otprilike 50 posto jeftinije od lož ulja i 30 posto jeftinije od plina”, smatra Ivić Pašalić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK.

Ističe da u nekim zemljama EU već godinama postoje subvencije za kupnju peći na pelete, dok je u Hrvatskoj taj način grijanja zanemaren, i unatoč uštedama i potpisanim međunarodnim obvezama RH o smanjenu korištenja fosilnih goriva, niti jedina vladina zgrada ne grije se na pelet ili bilo kakve druge obnovljive izvore energije.

“Kako je moguće da se primjerice objekti Nacionalnog parka Plitvice ili novoizgrađena škola u Zadru griju na mazut i lož ulje?”, pita se Pašalić te ističe da ako škola za grijanje na lož ulje potroši 200 tisuća kuna, prelaskom na pelete uštedjela bi pola odnosno dovoljno da dva razreda cijelu godinu imaju besplatan obrok ili da 20 učitelja dobije 13. plaću kao nagradu za izvrsnost u radu.

[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Inače, drvni sektor izravno zapošljava 20 tisuća ljudi, ostvaruje više od 10% ukupnog hrvatskog izvoza, a drvoprerađivači i proizvođači namještaja čak 68 % prihoda ostvaruju na inozemnom tržištu.[/box]

“Ne koristimo jeftin energent u kojeg razvijene zemlje ulažu. U Austriji su udvostručeni kapaciteti za proizvodnju peleta, dok u Hrvatskoj većinu svojih proizvoda izvozimo, iako bi niža cijena energenata učinila hrvatsko gospodarstvo daleko konkurentnijim“, kaže Pašalić.

Pojašnjava da je najbolja ilustracija trenutnog stanja u energetskom sektoru vidljiva kroz kvote za kogeneracije po povlaštenim cijenama otkupa struje, gdje vjetro-elektrane ostvaruju prava na 750 MW, a biomasa tek 120 MW.

“Godišnje se iz Hrvatske izveze više od 500.000 tona sječke, preko 800.000 tona višemetričnog drva te oko 200.000 tona peleta. Međutim, energetski potencijali sektora nisu uključeni u energetsku bilancu države, što treba radikalno i žurno izmijeniti”, kaže Pašalić.

Komentari