Umjesto zabrane uvodi se regulacija rada nedjeljom? Evo što to znači

Foto: Jadran Babic / CROPIX

Zabrani li se u Hrvatskoj rad nedjeljom, sektor trgovine mogao bi prema nekim procjenama ostati bez milijardu i pol kuna godišnje jer trgovci strahuju da će građani u slučaju zatvorenih trgovina nedjeljom u shopping još više odlaziti preko granice, jer se prekogranična kupnja već događa i bez ograničavanja nedjeljnog rada.

Primjerice, u Upravi Emezzete procjenjuju da bi im u slučaju zabrane rada nedjeljom promet pao za 15 posto odnosno za 150 milijuna kuna koliko zarađuju nedjeljom i u tom će slučaju, kažu, vjerojatno morati otpuštati radnike.

Od gašenja radnih mjesta u trgovini strahuju i u Ekonomskom institutu u kojem podsjećaju da velik dio radnika ionako ima ugovore na određeno jer se zabranom rada nedjeljom takvi ugovori možda ne bi produžavali.

Pa iako tvrde da nedjeljom ostvaruju najveće promete, poslodavci iz sektora trgovine ipak nemaju jedinstven stav o tome treba li potpuno zabraniti rad nedjeljom.

Član Upravnog odbora kutinske “Lonie” Drago Munjiza tako je na nedavno održanom okruglom stolu u organizaciji SSSH rekao da se zalaže da se rad nedjeljom treba maksimalno ograničiti, dok se član Uprave “Pevexa” Marin Štenglin zalaže za zakon koji će izregulirati rad nedjeljom na način da taj zakon može ostati čvrst, odnosno da se ne bi se mijenjao i rušio na Ustavnom sud i takav prijedlog je, kaže, spreman podržati zajedno sa socijalnim partnerima.


Predsjednik udruge poslodavaca u trgovini Martin Evačić smatra, pak, da se rad nedjeljom ne bi trebao zabraniti u potpunosti. “Treba pronaći modele kojima bi se rad nedjeljom organizirao na način ili da se ograniči broj nedjelja koje se radi ili ograniči broj nedjelja koje radnici smiju raditi uzastopno ili, eventualno, da se kroz bitno povećane plaće za rad nedjeljom destimulira rad nedjeljom”, kaže Evačić.

Ni unutar Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore nema jedinstvenog stava o regulaciji rada trgovina nedjeljom. Ipak, svi su trgovci suglasni da je potrebna veća briga za radnike i da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti. Predlažu, između ostalog, i da se ograniči broj radnih nedjelja tijekom godine. U HGK pri tom ističu da sektor kronično muči nedostatak radne snage.

Na kronični nedostatak radne snage u trgovini upozoravaju i sindikati koji već desetljećima imaju jasan i nepromijenjen stav o radu nedjeljom, a to je potpuna zabrana rada. Time bi se, kažu, riješio problem nedostatka radnika, odnosno uvoza radne snage.

“Nema ekonomskog ni razumnog opravdanja za mogući rad trgovina od 0 do 24 sata, 168 sati tjedno u Hrvatskoj! Nedostatak i odlazak velikoga broja radnika iz trgovine u druge djelatnosti ili odlazak na rad u inozemstvo samo je još izoštrilo potrebu rješavanja ovog problema. Smanjenje radnog vremena (neradna nedjelja i blagdani) dovelo bi do ravnoteže u korištenju radnog vremena i privatnog života radnika u djelatnosti trgovine kojima je uz plaće i uvjete rada, pitanje radnoga vremena prioritetno pitanje”, poručila je Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske iz kojeg također predlažu da se nepoštivanje radnoga vremena utvrdi kao prekršaj i odrede stroge sankcije za nepoštivanje utvrđenoga radnoga vremena.

No, u zemlji čija se ekonomija temelji upravo na trgovini, odnosno uvozu i uslugama (turizmu) zabrana rada nedjeljom ne bi smjela biti stvar za igranje. Prema posljednjim raspoloživim podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna trgovina čini gotovo 10 posto hrvatskog BDP-a, a maloprodaja čak 4,5 posto nacionalnog bruto-dohotka. Prošle godine u trgovini na malo bilo je zaposleno 115,6 tisuća ljudi, dok je cijela trgovinska privreda zapošljavala 227,5 tisuća radnika, što čini čak 15 posto svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Komentari

loading...
-->