Najpoznatiji slučaj u Hrvatskoj su, svakako, mungosi na otoku Mljetu.
Na popisu opasnih, invazivnih vrsta su i rak koji prenosi račju kugu, napuhača koja je otrovna, kornjače koje nam izjedaju žabe, alga koja guši Jadran i još mnogi drugi.
Američki mramorni rakovi česti su stanovnici kućnih akvarija. Nekom je dosadio i izbacio ga je u jezero Šoderica kod Koprivnice. Razmnožio se i postao problem za cijelu državu.
Nažalost, to je samo jedna od 23 vrste životinja i 14 vrsta biljaka koje su se prije 10-ak dana našle na crnoj listi Europske unije. Postali su toliko invazivni da ugrožavaju autohtone životinjske vrste, piše 24sata.
Prema zadnjim podacima, borba s njima, ali i prevencija useljavanja drugih vrsta, zemlje Europe godišnje košta gotovo 90 milijardi kuna.
Kao neprijatelj broj jedan istaknut je tigrasti komarac. Osim što je agresivniji od domaćih vrsta krvopija, prenosi i opasni zika virus. Za većinu tih problema odgovorni su isključivo ljudi. Tako se velikim uvozom voća i povrća iz Španjolske proširio španjolski puž golać. Puno bolje podnosi sušu, otporniji je od drugih i hermafrodit je – ima i muške i ženske spolne organe.
Druge, pak, vrste, kao što je alga kaulerpa taksifolia, došla je uz pomoć brodova. Brzo se razmnožila u Jadranu i doslovno počela gušiti domaće morsko bilje.
U našem moru sve je češći gost riba srebrnopruga napuhača. Dubrovačkim ribarima se sve češće upliće u mreže. Obzirom da je jako otrovna, smije ju se primiti isključivo u debelim rukavicama.
Od ostalih vrsta s popisa biolozi su u Hrvatskoj pronašli i mungose koje su naselili po otocima zbog borbe sa zmijama. Lijepa naša svidjela se i nutrijama, velikim glodavcima koje su prije uzgajali zbog krzna, piše Državni zavod za zaštitu prirode.
Mungosi na Mljetu
Mungosi su se u posljednjih stotinjak godina od spasonosnog tamanitelja zmija pretvorili u problem. Oni, naime, kod nas nemaju nijednog prirodnog neprijatelja, a na Mljet su donešeni bez potrebnih studija.
Ovdje se radi i o izrazito reproduktivnoj vrsti u kojoj je ženka skotna 42 dana i okoti 2-4 mlada, koji su već sa 9 mjeseci reproduktivno sposobni.
Oni koji su ih doveli, imali su najbolju namjeru, na otoku Mljetu riješiti problem zmija otrovnica. Međutim, nisu računali da će mungosi, kada potamane zmije, krenuti na ostale životinje. Tako su se ove nemani okomile na sitne glodavce i plemenitu divljač. Kao hranu su si odabrali i autohtone pričje vrste, te njihova jaja.
