U Zagreb stigao drugi čovjek ruske Sberbanke: Nastavak financiranja koncerna ovisit će o ‘razini suradnje’

FOTO: Agrokor.hr

Neizvjesna sudbina hrvatskog gospodarstva.

U Banske dvore u ponedjeljak 29. svibnja na sastanak s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem stigao je Maksim Poletaev, drugi čovjek ruske Sberbanke, najvećeg Agrokorovog vjerovnika. Nakon sastanka s premijerom, Poletaev će razgovarati s Vladinim čovjekom u Agrokoru, Antom Ramljakom.

Po izlasku iz Vlade Poletaev je kazao da bi se trebalo naći rješenje oko Agrokora te da će nastavak financiranja koncerna ovisiti o “razini suradnje”.

“Imali smo vrlo jasan sastanak. Razgovarali smo o mnogim pitanjima, i mislim da bismo trebali naći rješenje”, kazao je Poletaev novinarima na izlasku iz Banskih dvora gdje je razgovarao s premijerom Andrejom Plenkovićem i potpredsjednicom Vlade i Martinom Dalić, ministricom gospodarstva, poduzetništva i obrta. S njima je razgovarao o mogućnostima da ta banka sudjeluje u daljnjem financiranju koncerna Agrokor. Uz Polataeva, u izaslanstvu ruske banke bio je i predsjednik Uprave Sberbank Hrvatska Mario Henjak.

Ramljak: ‘Interes koji druge banke nude premašuje iznosi koji tražimo’

Ante Ramljak, Vladin povjerenik za Agrokor, javnosti se obratio u 15:30 nakon sastanka s predstavnicima Sberbanke.

“Imali smo sastanak s predstavnicima Sberbanke i mislim da smo imali jedan otvoren i konkretan sastanak. Mi smo iznijeli podatke o restrukturiranju, a razgovarali smo o novom modelu financiranja i ponudili im da sudjeluju. Njihov stav ćemo saznati uskoro i vidjeti hoće li sudjelovati u financiranju. Kakva god njihova odluka bila, mi je poštujemo”, izjavio je Ante Ramljak.

“O konkretnim iznosima nismo razgovarali. Važno je naglasiti da razgovori o kreditiranju idu u dobrom smjeru. Uskoro možete očekivati da vam iznesem konkretne brojke i imena kreditora”, kazao je Ramljak te dodao da se nije razgovaralo o državnim jamstvima.

“Normalno je da Sberbank pokazuje zabrinutos. Mislim da su zadovoljni izašli sa sastanka, dobili su informacije o financijskim kretanjima kompanja. Svima je jasno da je sezona u tijeku i da će financijski pokazatelji biti sve bolji”, kazao je Vladin povjerenik za Agrokor.

“Interes drugih banaka je jako velik. Interes koji oni nude premašuje iznos koji mi tražimo”, zaključio je Ramljak.

Plenković je optimističan

Rusi nisu zadovoljni kako Ramljak obavlja svoj posao, javlja RTL. Plenković je kazao da očekuje nastavak suradnje, iako je izvršni direktor Sberbanka German Gref izjavio da ta banka nije spremna financirati Agrokor sve dok se ne dogovore s hrvatskom Vladom

“Očekujem saslušati pozicije Sberbanka i nakon toga ćemo vidjeti nastavak suradnje. Ali mislim da će se ta suradnja nastaviti. Razgovori se vode, novo financiranje će doći, pregovori se ne vode na cesti, kada budu okončani, bit će takvi da su sigurno pod povoljnijim uvjetima nego što je bilo ranije’, rekao je Plenković.

‘Vlada je trebala preuzeti jamstva za dugove’

Uprava Sberbanka smatra da bi vlada, koja je lex Agrokorom prezela upravljanje nad tom kompanijom, trebala preuzeti i jamstva za dugove, i to u iznosu od milijardu i 300 milijuna eura. Iz Uprave žele da njihovi zadnji kredit od 100 milijuna eura bude prvi koji će biti plaćen, kao i svi krediti izdani nakon aktivacije izvanredne uprave 10. travnja.

Vladin povjerenik Ante Ramljak Rusima će objasniti detaljnu situaciju stanja u koncernu. Naime, idući tjedan Agrokor treba dobiti novi kredit od 220 milijuna eura, prvenstveno od domaćih banaka. Iz Agrokora su kazali kako su u tijeku vrlo intenzivni razgovori o novom financiranju s više banaka i drugih potencijalnih kreditora, uključujući i velike hrvatske banke. Tvrde da ti razgovori idu u dobrom smjeru i sada su u završnoj fazi.

Neizvjesna budućnost Agrokora

Unatoč silnim milijunima, Agrokoru je to dovoljno tek za punjenje polica uoči ljetne sezone te za manji povrat dijela duga dobavljačima. Stručnjaci upravo iz tog razloga smatraju da je budućnost Agrokora vrlo neizvjesna.

“Nisam optimist po pitanju Agrokora zato jer ne vidim da se događa restrukturiranje. Da je poduzeto zaista restrukturiranje koje je perspektivno, mislim da bi i pregovori o potraživanjma bili puno lakši i jednostavniji, i zapravo ne bi predstavljali nikakav problem”, kazao je Željko Ivanović, predavač na Veleučilištu VERN.


Komentari