Tko pobjedi u Zagrebu, imat će veliku prednost: Evo zašto je glavni grad ključan

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Grad Zagreb ima birača kao čak osam županija. Zašto nema kampanje fokusirane na gradske četvrti i direktan pristup ljudima, na jednoj relativno maloj površini pokrije se veći dio biračkog tijela gdje kandidati mogu motivirati svoje simpatizere u puno direktnijem kontaktu?

Tako glasi pitanje-zaključak troje istraživača Sveučilišta u Zagrebu – Davora Horvatića, Petre Posedel Šimović i Nenada Mijića, koji su napravili prvi potpuno precizan prikaz rezultata prošlih predsjedničkih izbora, koji pokazuje kako je pobjeda u Zagrebu, zbog daleko najvećeg broja birača, važna da bi se pobijedilo i na nacionalnoj razini, piše Jutarnji list. 

Izborni bazen

Stvar je vrlo jednostavna i gotovo je nevjerojatno da je promaknula doslovno svim predsjedničkim kandidatima i njihovim savjetnicima, i to ne samo na ovim, nego i na prijašnjim izborima. A svodi se na sljedeće: Zagreb nije samo glavni grad i središte političko-ekonomske moći u Hrvatskoj, nego i daleko najdublji izborni bazen u kojem živi gotovo svaki peti birač, koji je 2014. sudjelovao na izborima za predsjednika Republike. Sasvim precizno, čak 18,29 posto birača koji su sudjelovali na proteklim izborima su Zagrepčani, potvrđuje istraživanje koje potpisuju Petra Posedel Šimović, Horvatić i Mijić.

Broj ljudi koji su izišli na izbore u Gradu Zagrebu jednak je ukupnom zbroju birača koji su glasali u osam županija: Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj.

Poslije Grada Zagreba, drugi najveći birački kontingent 2014. u sudaru Kolinde Grabar-Kitarović i Ive Josipovića dala je Splitsko-dalmatinska županija (10,82 posto od ukupnog broja glasača u drugom krugu), iza koje slijede Zagrebačka, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija sa po približno sedam posto birača.


Sve u svemu, ako se ništa drastično ne promijeni, a nema takvih naznaka, izvjesno je da će predsjednički kandidat koji uspije pridobiti većinu zagrebačkih birača imati značajnu, a možda i presudnu prednost u utrci za Pantovčak. Unatoč ovoj prilično egzaktnoj činjenici, dosad su svi kandidati i kandidatkinje biračko tijelo u Zagrebu tretirali istovjetno kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, u kojima živi puno manji broj birača. Takvo je ponašanje prilično iznenadilo autore istraživanja, a Davor Horvatić ga je opisao nelogičnim.

Rijetki susreti

“Razumije se da je na predsjedničkim izborima svaki glas jednako važan, bez obzira na to iz kojeg je grada ili mjesta. Međutim, puno je važnije da su kandidati prisutni ondje gdje je puno birača, nego gdje ih ima dvije ili tri stotine. Za usporedbu, na prošlim izborima, više je birača glasalo na području Trešnjevka-jug nego u cijeloj Lici, dok je broj glasača u Sesvetama podjednak broju izišlih na izbore u Požeškoj županiji. Predsjednički kandidati to ne shvaćaju i odlaze u male sredine, a doslovno nitko od njih nije posjetio Advent, Fuliranje i druge događaje u Zagrebu, koji vrve ljudima, dakle potencijalnim biračima”, upozoravaju Horvatić i Petra Posedel Šimović.

Izdvojio se samo jedan kandidat, a to je Miroslav Škoro, koji je bio u Sesvetama na sajmeni dan kad se okuplja velik broj građana. “Škoro je shvatio da je dobro otići među okupljenu gomilu, koju uopće nije morao pozivati jer su oni ionako bili tamo, a on im se priključio i pozvao da mu daju glas na izborima”, drže Davor Horvatić i Petra Posedel Šimović, piše Jutarnji.

Ovih dvoje znanstvenika napravilo je detaljnu analizu prošlih predsjedničkih izbora u Zagrebu, koja je otkrila da je Josipović pobijedio u širem gradskom centru, dok je Grabar-Kitarović osvojila većinu u rubnim gradskim zonama te uvjerljivo trijumfirala u Sesvetama. No, i tada su se spomenuti kandidati rijetko susretali s građanima, što je pogreška koja je – s obzirom na malu razliku u broju dobivenih glasova – možda utjecala na Josipovićev poraz. Odnosno, da je više odlazio na mjesta gdje se okuplja velik broj građana, stvorio bi sebi veće šanse za pobjedu.

Urbana središta

Može li se, onda, povući nekakva paralela između izbora prije pet godina i recentnih? Sugovornici Jutarnjeg uvjereni su da – može. Statistički podaci rezultata izborne utrke Kolinde Grabar-Kitarović i Josipovića, koje su analizirali, precizno pokazuju na koje bi se skupine biračkog tijela trebali usredotočiti troje glavnih predsjedničkih kandidata.

“Miroslav Škoro se treba držati Sesveta i dijelova Dubrave jer je u tim dijelovima Zagreba najveća koncentracija desno orijentiranih birača, a to je njegova izborna baza. Zoran Milanović tamo ne treba ići jer ondje neće dobiti ništa, ali može profitirati na područjima u kojima SDP dobro stoji, a ima dosta neodlučnih birača, poput Novog Zagreba te Trešnjevke-jug i Trešnjevke-sjever. Što se tiče Kolinde Grabar-Kitarović, bilo bi joj najbolje da se druži s posjetiteljima na Adventu jer je komunikativna, a to je dobra osobina za političara”, predlažu Petra Posedel i Davor Horvatić.

Kako noćas počinje izborna šutnja, njihove preporuke možda će poslušati kandidatski dvojac koji se uspije plasirati u drugi krug.

Koja su još područja na koja se kandidati trebaju koncentrirati, osim Zagreba?

To su veća urbana središta koja imaju najviše birača na malom prostoru: Rijeka, Split, Osijek i neki dijelovi Zagrebačke i Istarske županije, pokazuje spomenuta analiza. U njima se na jednom događaju može pridobiti puno veći broj birača nego na nizu skupova u manjim mjestima.

Komentari

loading...
-->