SVE VIŠE HRVATA U NJEMAČKOJ: Broj se povećao za 22.800 ljudi

commons.wikimedia.org

Potencijalni priljev hrvatskih radnika u druge zemlje članice vjerojatno će biti malen u postocima i neće izazvati poremećaje na tržištu rada ni u zemljama koje su glavna odredišta za Hrvate – Njemačkoj, Austriji i Italiji. Zaključak je to Europske komisiije u svom prvom izvješću o prijelaznim mjerama povezanima sa slobodnim kretanjem hrvatskih radnik.

Za mjesec dana, 30. lipnja, istječe prva faza prijelaznog razdoblja koje ukupno može trajati sedam godina, u kojem ostale zemlje članice mogu uvesti ograničenja u pristupu svojem tržištu rada za hrvatske radnike.

To pravo odlučilo je iskoristiti 13 zemalja članica (Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Španjolska, Slovenija i Velika Britanija). Te države  traže od hrvatskih radnika da ishode radne dozvole kako bi mogli raditi.

U drugoj fazi, koja traje tri godine, članice mogu zadržati ograničenja za hrvatske radnike, ali moraju o tome komunicirati sa Komisijom. U zadnjoj fazi, države koje su odlučile zadržati ograničenja u drugoj fazi, mogu ih produžiti ako postoji opasnost od ozbiljnih poremaćaja na njihovim tržištima rada. Nakon 30. lipnja 2020. godine prijelazne mjere se ukidaju.
U 14 država članica koje su otvorile tržišta rada porast broja hrvatskih radnika bio je vrlo nizak u apsolutnom smislu.

Komisija smatra da će će mobilnost hrvatskih radnika i dalje ostati na niskoj razini te da neće uzrokovati poremećaje na tržištu rada ni u glavnim odredišnim zemljama čak ni ako se ukinu ograničenja.

Između 2014. i 2015. broj Hrvata u Njemačkoj povećao se za 22.800 ljudi, što je povećanje od 10 posto, u Austriji se broj zaposlenih Hrvata između 2013. i 2014. povećao za dvije tisuće ljudi, prenosi tportal.hr.

Između ostalog Komisija navodi da Hrvatska bilježi određeni odljev mladih i visoko obrazovanih radnika, ali da se radi o umjerenom procesu.


Komentari