Razvojem tehnologije sve više se ekonomska moć neke države počela temeljiti na inovacijama i sposobnosti njenih kompanija i znanstvenika da stvore nešto novo.
Patenti su u nekim granama industrije postali najvrjedniji dio neke kompanije. To je posebice naglašeno u IT industriji koja stvara i najveći dio patenata.
Hrvatska tu stoji jako loše, zapravo na samom je dnu prema broju patenata po glavi stanovnika, točnije rečeno, od 28 zemalja Europske unije – na posljednjem smo mjestu iza Rumunjske, Bugarske i Cipra.
Razlozi tomu su mnogi, pa iako Hrvatska nema jednu Nokiju, koja stvara 20 posto BDP-a Finske (podatak iz 2011.) i drži Finsku uvijek u vrhu zemalja EU-a po broju patenata po glavi stanovnika (oko 350 na milijun stanovnika), jasno je i da postotak hrvatskog proračuna koji se ulaže u znanost ne pridonosi inovacijama koje hrvatska znanost može proizvesti.
Za primjer, prema finskih 350 patenata na milijun stanovnika, Hrvatska ima oko pet patenata na milijun stanovnika. Prosjek tog broja za EU kreće se oko 110 patenata na milijun stanovnika, tako da smo jako daleko čak i od prosjeka.
Jedna od hrvatskih tvrtki koja ulaže u istraživanje i razvoj je Končar, piše glas-slavonije.hr.
“Prije svega, trebali bismo definirati razliku između “patenta” i “inovacije”. Patentom se štiti izum, tj. stvaranje novih ideja ili znanja u cilju rješavanja određenog tehničkog problema. No, čak ni vrlo kvalitetni i inventivni izumi ne moraju nužno biti uspješno komercijalizirani, odnosno postati inovacija. Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka ili procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni u praksi”, objašnjava Iva Sviben iz Končara.
“Končar ulaže znatne napore u istraživanje i razvoj svojih proizvoda i tehnologija, te potiče inovacije u svim segmentima, nastojeći tako osigurati stalna unapređenja i poboljšanja u pojedinim segmentima ili cjelokupnom procesu. Te inovacije najčešće nemaju sve elemente patenata, no nama su značajne za naše proizvode”, objašnjavaju u Končaru.
‘Jesu li dobili neki poticaj da ono što su izumili zaista i ostvare?’
Marijana Klasnić Kožar, voditeljica Odjela za projekte i transfer znanja na Institutu Ruđer Bošković, kaže kako je “važnost znanosti još uvijek samo na papiru.”
“Puno se priča kada se govori o operativnom programu i o suradnji znanosti i gospodarstva, ali mislim da još uvijek ni sam zakonodavni okvir ne potiče inovativnost, a ni nagrađivanje ljudi koji su zaista nešto napravili. Ne znam što se događa s našim inovatorima koji su negdje dobili nagradu i što se događa poslije? Jesu li dobili neki poticaj da ono što su izumili zaista i ostvare? Ja nisam primijetila nešto takvo. To je nekakav osnovni problem, jer primjena nečega što smo napravili još uvijek nije dovoljno razvijena. Nažalost, tu su novčana sredstva koje netko u vas ulaže vrlo važna, a toga zapravo nema”, kaže Marijana Klasnić Kožar.
“Da bi inovativnost prešla u primjenu, morate imate tvrtke koje će to napraviti, a Hrvatska na žalost nema razvijenu proizvodnju, to je jedan od uzroka”, kaže Marijana Klasnić Kožar, ali otkriva i načine na koje globalne kompanije vladaju ovim segmentom: “Ako nešto izumite i ponudite nekom globalnom svjetskom igraču, a on se već bavi sličnom idejom, otkupit će vaš patent, jednostavno ga zatomiti i nastaviti razvijati svoj.”
No, manjkavost hrvatskog gospodarstva ipak se percipira kao glavni razlog.
“Inovativnost bi mogli najviše podići mali i srednji poduzetnici, a njih nema mnogo i svi imaju egzistencijalnih problema. Oni koji se bore da prežive, teško mogu ulagati u inovacije”, kaže Marijana Klasnić Kožar.
Susjedna Slovenija deset je puta bolja od Hrvatske
U EU-u najviše patenata ima Njemačka (36,5 posto). Slijede Francuska, Britanija, Italija, Nizozemska i Švedska, ali gledano prema broju stanovnika, relativne brojke govore u korist Švedske koja ima razmjerno najveći broj patenata prema broju stanovnika. Švedska je, naime, 2014. godine prijavila prosječno 349 patenata na milijun stanovnika. Slijedi Finska s 340 inovacija na milijun stanovnika, pa zatim Njemačka (256), Danska (244), Austrija (239) i Nizozemska (205). Susjedna Slovenija također je ispod EU prosjeka, ali svjedno više od deset puta bolja od Hrvatske sa 66 patenata na milijun stanovnika.
