Državni dužnosnici, a to znači i članovi Vlade, zastupnici u Saboru, predsjednica države ili primjerice suci Ustavnog suda, od 1. siječnja sljedeće godine imat će veće neto plaće.
Svi oni ulaze u skupinu građana koja ima neto plaće veće od 15 tisuća kuna, pa će im porezna reforma donijeti i veća rasterećenja jer se na te plaće izdvaja i veći iznos za porez, odnosno za njih to čini država.
Kad su početkom 2015. godine promjene u porezu na dohodak “prijetile” istim efektom, odnosno povećanjem dužnosničkih plaća u prosjeku za tisuću kuna, tadašnja je Vlada Zorana Milanovića odlučila smanjiti osnovicu za izračun dužnosničkih plaća kako bi one ostale na istoj razini i nakon smanjenja poreznog opterećenja. Međutim, takvi planovi u sadašnjoj Vladi ne postoje, doznaje Novi list.
Tako će i uz tu nižu osnovicu dužnosničke plaće, koje su u recesiji smanjivane nekoliko puta, a ukupno u prosjeku za 30 posto, od 1. siječnja 2017. godine rasti od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna, ovisno o tome koju dužnost obnašaju te kako na njihovu plaću utječe njihova stručna sprema ili specijalizacija. Tako će porezna reforma Vlade HDZ-a i Mosta na kraju na zastupničke plaće imati potpuno suprotan efekt od onoga za što se u kampanji za prošlogodišnje parlamentarne izbore zalagao Most. Naime, članovi Mosta tražili su da svi zastupnici dobivaju, barem u prvoj godini, plaću od 9.999 kuna, no one bi na kraju u prosjeku mogle biti i do 50 % veće od tog iznosa.
Rast će plaće i lokalnih dužnosnika, pa tako i gradonačelnika.
>>>RAČUNICA IZRAĐENA SA STRUČNJACIMA: Čekaju li nas sljedeće godine manji ili veći računi za struju?
Poduzetnici će se voziti jeftinije
Poduzetnici, ali i cjelokupan automobilski sektor, pozdravlja namjeru nove Vlade, koja je u sklopu porezne reforme kao jedan od ciljeva navela i vraćanje mogućnosti odbitka pretporeza za poduzetnike za troškove nabave automobila za osobni prijevoz i povezanih ostalih zavisnih troškova u iznosu od 50% Tvrtkama i obrtnicima tako će ostati znatna sredstva od službenih vozila koja sada plaćaju državi, ali ipak manja nego što je to bilo do prije četiri godine, kada su mogli odbiti 70 % pretporeza na aute, piše Večernji list.
Odbitak pretporeza za putnička vozila za pravne osobe ukinula je 2012. Vlada Zorana Milanovića, a namjera je bila izjednačiti porezno opterećenje za osobna putnička vozila kod običnog puka i poduzetnika, koji se zaista činio nepravednim jer je običan građanin i za najjeftinije vozilo morao platiti cjelokupan PDV za nabavu, servisiranje i gorivo za auto, dok su poduzetnici kupovali automobile, neki čak i više vrlo skupocjenih automobila, odbijajući 70 % PDV-a za nabavu i sve troškove vezane uz uporabu automobila. Mogućnost odbitka pretporeza i tada je ostala za putnička vozila za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih i iznajmljivanja te za sva ostala dostavna i teretna vozila koja služe za obavljanje djelatnosti. Računali su, valjda, i da će ubrati više ukupnog poreza na taj način. Ali, osim socijalne pravednosti nije se mnogo postiglo jer se, kako su isticali prodavatelji automobila, prodaja novih zbog te odredbe smanjila, dok se poduzetnicima i obrtnicima otežalo poslovanje.
“Ova će mjera prije svega smanjiti troškove poduzetnicima i obrtnicima te olakšati njihovo poslovanje, a pomoći će i povećanju prodaje automobila. Za neki veći pomak u prodaji automobila trebalo bi smanjiti trošarine, odnosno znatno smanjiti poseban porez na motorna vozila. Time bi se potakla kupnja vozila ne samo poduzetnicima, nego i građanima. A samo tako možemo pomladiti vozni park i time povećati sigurnost prometa na cestama te voziti “ekološkija” vozila. Neizravni ekonomski učinci postigli bi se i većom aktivnosti u djelatnosti održavanja vozila i prodaje dijelova”, istaknuo je direktor agencije Promocija Plus Agan Begić, koji više od desetljeća sustavno prati prodaju automobila i autoindustriju.
>>>NOVA POREZNA REFORMA: Ako kupujete ili prodajete stan, ova će vas vijest razveseliti
Sintetički dohodak: Na udaru menadžeri, bankari, sportaši, glazbenici…
Ministar financija Zdravko Marić najavio je na predstavljanju porezne reforme da ona uključuje i sintetički dohodak, što znači da će se građanima koji zarađuju i drugi dohodak mimo svoje plaće, taj iznos pribrajati plaći i onda će se zajednički tretirati kao dohodak.
U taj sintetički dohodak ulazit će i honorari sportaša i glazbenika koji su uglavnom prijavljivali niske dohotke, a porezna je njihovu glavnu zaradu tretirala kao drugi dohodak, u kojem se nakon odbitka i priznatih troškova koje su sami prijavljivali ostatak oporezivao stopom od 25 %, piše Novi list. Sintetički dohodak zahvatit će i bonuse menadžera, pa tako i bankara, te drugi dohodak, primjerice, liječnika i profesora.
Plan je da se na drugi dohodak plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno od deset, odnosno sedam i pol %, znači oni su prepolovljeni, no dosad u brojnim slučajevima na drugi dohodak ti doprinosi nisu ni plaćani. No, kad je porez na dohodak u pitanju, porezne škare jače će zahvatiti sve one koji godišnje, uključujući i plaću i druga primanja, zarađuju iznad 250 tisuća kuna. Naime, do tog iznosa porezno opterećenje se predloženim promjenama smanjuje, ali iznad tog iznosa sada će porezom na dohodak biti obuhvaćeni i oni koji su izbjegavali tu stopu zahvaljujući drugom dohotku.
U skupini koja je radila na tim izmjenama ističu da se to ne odnosi na male zarade koje građani, primjerice, s prosječnom plaćom ili mirovinom ostvare mimo tog primanja, te da će oni ukoliko im primjena sintetičkog poreza donosi porezno rasterećenje, moći izabrati tu opciju.
No nju, kako tvrde, ne bi mogli izbjeći nogometaši s milijunskim zaradama, glazbenici koji primjerice dva puta godišnje ostvare honorare od po 20 ili 30 tisuća eura, bankari ili menadžeri koji na godišnjoj razini dobiju milijunski bonusu. No, odnosit će se to i na brojne liječnike i sveučilišne profesore, ali i pojedine znanstvenike.
