Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, prošle je godine na bolovanju svakog dana bilo u prosjeku 35. 865 ljudi.
U Hrvatskoj je prošle godine između siječnja i studenog na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te poslodavaca ostvareno čak 13.090.999 dana bolovanja.
Najveći je broj bolovanja prošle godine ostvaren na području Zagreba – 4.440,966 dana, a zatim u Splitu i Rijeci. Najmanji broj bolovanja ostvaren je u gradovima Požegi, Virovitici i Gospiću.
Sve više Hrvata odlazi na bolovanje, a pritom se služi raznim izgovorima.
Pacijenti znaju postati agresivni
“Doktorice, otvorite mi bolovanje. Ne osjećam se dobro. Užasno me bole leđa, a bol se sve češće premješta i u ramena i laktove. Ne mogu više ovako raditi”, rečenice su kojima građani kod liječnika pokušavaju otvoriti bolovanje.
Mnogi liječnici to onda i učine jer pacijenti ponekad znaju postati agresivni, a sve to kako ne bi trebali na posao.
Najčešći uzrok odlaska na bolovanje su bolovi u leđima, ramenima, laktovima…. Slijede prijelomi ruku, nogu te drugih dijelova tijela, dok su na trećem mjestu po učestalosti razloga otvaranja bolovanja opekline, trovanje kemikalijama, stanja nastala pod utjecajem prekomjernoga konzumiranja alkohola ili droga. Na četvrtom su mjestu bolesti iz skupine ‘ostale bolesti mišićno-koštanog sustava’, dok su na petom neuroze, depresije te psihički poremećaji vezani uz stres, pišu 24sata.hr.
Bolovanja pred mirovinom
Liječnica kaže da se bolovanja često otvaraju kad su pacijenti pred mirovinom, što ne bi trebao biti slučaj, ali i u trenucima kad pacijent na poslu doživi stres misleći da zadatke koje mu daju nije sposoban odraditi.
“Primjerice, zbog promjene načina rada trebao bi usavršiti znanja i vještine, što on smatra nemogućim. Tad je najjednostavnije otići na bolovanje misleći da je problem riješen”, kazala je liječnica.
“Bolovi u leđima, ramenima, laktovima teško da se mogu potvrditi ‘običnim’ liječničkim pregledom u ambulanti. Na konkretniju dijagnostiku čeka se dulje vrijeme, pa liječnici u takvim slučajevima vjeruju pacijentima na riječ i šalju ih na bolovanje”, rekla je liječnica obiteljske medicine te dodala kako ima pacijenata koji uistinu pate od spomenutih bolova, koji mogu nastati i zbog dugotrajnog sjedenja.
Istaknula je i da su mnogi na radnom mjestu u sjedećem položaju i tako svakodnevno provedu osam i više sati, a najveći se broj bolovanja, kaže, otvara upravo zbog takozvanih bolesti kralježnice i oštećenja mišićno-koštanog sustava.
