Uvoznu jabuku iz Poljske podvaljuju pod domaću.
“Poljska jabuka donira se hrvatskoj sirotinji, a naša propada u voćnjacima”, tvrdi Frano Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Zbog embarga ruskog tržišta Europska komisija financira donaciju 2300 tona jabuka u humanitarne svrhe, uvozni lobiji zbog toga zadovoljno trljaju ruke jer uvezenu jabuku iz Poljske podvaljuju pod domaću.
Uglavnom su u pitanju jabuke iz lanjske berbe koju se prezimile u hladnjačama i niže su kvalitete. One se doniraju domovima umirovljenika, bolnicama i humanitarnim organizacijama, a domaći proizvođači ne znaju što će sa svojim jabukama.
Uvozne jabuke nalaze se i na policama dućana
Još veći problem stvara činjenica da se uvozne jabuke nalaze i na policama trgovačkih centara, ali i na tržnicama, pa kako onda prepoznati što jedemo? Zbog predugog držanja u hladnjačama takve jabuke nemaju ni okus ni miris. One nisu ni kisele ni slatke, kora im je namreškana, a peteljka suha i smeđa.
Uvozni lobiji u Poljskoj jabuku plaćaju 75 lipa, a zatim je u Hrvatskoj prodaju po pet puta višoj cijeni. U tom se poslu vrti najmanje desetak milijuna kuna koje plaća Europska unija. Najgore je od svega što domaća jabuka propada i s njom brojni vlasnici plantaža. Jedemo uvozno jer u domaćim trgovinama uopće nema hrvatskih jabuka.
U pitanju je voće slabije i sumnjive kvalitete koje ne završava u smeću, već na našim stolovima i to pod krinkom vrhunske robe ili se, još gore, donima humanitarnim ustanovama.
Mjere Unije indirektno štete domaćim proizvođačima
“Uniji je cilj ublažiti štete proizvođačima voća, a ne puniti džepove raznim uvoznicima, što se kod nas događa”, kaže Ivković, naglašavajući kako su upravo ovakvim mjerama lani spašeni brojni “mali” domaći proizvođači jabuka, koji su donirali jabuke sa svojih obiteljskih gospodarstava, a ove jeseni nisu prošli na natječaju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
“Tragično je da Europa puni džepove švercerima jabuka. Nemaju ni kilograma jabuka, a doniraju ih okolo”, ističe Ivković, slikovito opisujući način prijave na natječaj Agencije, koja je nadležna za isplatu i kompletnu provedbu “privremene izvanredne mjere potpore proizvođačima jabuka i mandarina za postupak povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju”.
“Ovdje radi ‘brzi prst’. A to je prijavljivanje elektroničkim putem u Agenciju, koja je raspisala natječaj za donacije jabuka i mandarina, što jedan seljak nikako ne može znati niti ispuniti zahtjevnu papirologiju. Ja točno znam koje su tvrtke zasjele za računala i prijavile se za donacije jabuke, a neke od njih uopće ne proizvode jabuke! Ma nemaju ni kilogram jabuka”, govori Ivković, tvrdeći da su oni itekako dobro znali kada će se javiti, a bilo je prijava i u pola noći.
“Tek kada su se ovi veliki izredali, mogli su se prijaviti jadni proizvođači s malih obiteljskih gospodarstava”, ogorčen je Ivković, koji najavljuje i prosvjede voćara.
“U Hrvatskoj svi sve znaju, ali svjesno godinama zatvaraju oči na probleme voćara”, dodaje.
“Stanje ne može biti crnje”
“Čak 30 posto voćara koji su uzgajali jabuke propalo je. Ljudi ne mogu vraćati kredite. Mi smo upozoravali ministre, i Romića i Jakovinu, i ni jedan nije baš ništa riješio. Samo su odlukama i pravilnicima stvarali pomutnje, iako su znali da je mraz nanio štetu nasadima jabuka i drugog voća od preko 250 milijuna kuna. Da su barem u Europi reagirali na vrijeme, ali nisu, pa voćarima ne preostaje ništa drugo nego krčiti nasade i to je naša realnost”, tvrdi Ivković, naglasivši da je lani u Hrvatskoj ubrano oko 120 tisuća tona jabuka, a sada nema ni 30 tisuća tona jer ih je mraz poharao.
Hrvatske eurozastupnice o fleksibilnosti kvota
Hrvatski europarlamentarci kažu kako će se zauzeti za to da se povećaju otkupne kvote za donacije mandarina te da se provede snažnija kontrola kad su u pitanju jabuke.
“Situacija u kojoj se nalaze hrvatski voćari vrlo je zabrinjavajuća i zato sam postavila prioritetno pitanje Europskoj komisiji o fleksibilnosti kvote. Pitanje se odnosi na uvjete po kojima bi se kvota povećala i na mogućnost kompenzacije jedne vrste voća drugom”, drži europska zastupnica Biljana Borzan.
“Što se tiče mešetarenja urodom, tijela državne inspekcije tu preuzimaju nadležnost za pravilo provođenje programa EU-a i onda Europska komisija može blokirati ili povući sredstva. Ohrabrujem domaće proizvođače i potrošače da prijave svaku naznaku manipulacije koja šteti domaćem proizvodu”, zaključila je Borzan.
Eurozastupnica Marijana Petir drži da je na ministru poljoprivrede da poduzme odgovarajuće korake glede donacija mandarina i jabuka.
“Tražila sam i očitovanje Europske komisije o uvozu voća i povrća iz trećih zemalja tretiranog herbicidima i pesticidima koji nisu dopušteni u EU-u. U države članice, pa tako i u Hrvatsku, uvozi se voće i povrće iz trećih zemalja, koje je tretirano agrokemijskim sredstvima. Ono može biti opasno za zdravlje, a i nelojalna je konkurencija”, rezolutna je Petir.
Osim što varaju potrošače, prekupci varaju i Europsku uniju, koja im za donacije takvih jabuka humanitarnim organizacijama, ustanovama socijalne skrbi, školama i vrtićima, te bolnicama i zatvorima izdašno plaća 3,5 kuna po kilogramu, čime ostvaruju ekstra zaradu, a sve na štetu građana.
