Poskupljenje će biti velik udar na pušače, a gotovo zanemariv broj njih zbog toga prestaje pušiti.
Pušači će uskoro za svoj porok morati izdvojiti nešto više novaca. Naime, cigarete će do početka 2018. poskupjeti za dvije kune, procjenjuju u duhanskoj industriji. To će biti posljedica najavljenog povećanja trošarina na duhanske proizvode, u sklopu predstavljene porezne reforme.
Prema planu ministra financija Zdravka Marića, trošarine – a s njima i cijena cigareta – rast će u dva navrata, piše Jutarnji.
O povećanju trošarina koje Hrvatska mora provesti do 2018. zbog obaveza prema EU i poskupljenju raspravljat će na sastanku predstavnici industrije, sljedećeg tjedna u HUP-u gdje će se naći s ministrom. Njega žele upozoriti da bi poskupljenje moglo imati znatne posljedice ne samo na duhansku industriju, već i na trgovinu i na proračun, u koji se slijeva više od 78 posto od prosječne maloprodajne cijene kutije cigareta.
Trošarine
U Tezama zakona o trošarinama, koje je Ministarstvo financija uputilo u petak u javnu raspravu, objašnjava se da bi prema harmoniziranom europskom trošarinskom sustavu oporezivanja cigareta ukupna trošarina do početka 2018. trebala iznositi najmanje 60 posto maloprodajne cijene i ne smije biti niža od 90 eura za 1000 cigareta, dok sada u Hrvatskoj iznosi 84,82 eura. Takvo dizanje trošarina, koje podrazumijeva minimalne trošarine od oko 14 kuna po kutiji cigareta, kažu našu sugovornici, podrazumijeva podizanje cijene najjeftinijih cigareta za dvije kune. No, iako se iz kutija skupljih cigareta već danas izdvaja više od 14 kuna na ime trošarina, poskupjet će i te cigarete kako bi se nadomjestio očekivani gubitak kupaca najjeftinijih cigareta.
“Cigare na crno”
Predstavnici industrije upozoravju kako bi poskupljenje od dvije kune u godinu dana bio ozbiljan udar ne džepove pušača, a sudeći po prijašnjim poskupljenjima, jako malo pušača ostavlja se cigareta zbog toga. Većina se odlučuje za prelazak na rezani duhan koji najčešće dolazi s crnog tržišta. Takve odluke najčešće donose kupci najjefitinijih cigareta, kojima je ovakvo poskupljenje teže podnijeti nego onima koji kupuju najskuplje.
Peti najveći proizvođač cigareta u svijetu, upravo je crno tržište. Procjenjuje se da u Hrvatskoj između 23 i 25 posto tržišta pokriva ilegalnim duhanom. Zbog toga se iz proračuna gubi oko 1,5 milijardi kuna, a na gubitku je i duhanska industrija.
Do sada, kažu upućeni, država je smanjenje prihoda zbog pada broja kupaca amortizirala povećanjem trošarina, no ovaj put u duhanskoj industriji procjenjuj da bi, unatoč povećanju trošarina, proračun mogao pretrpjeti manjak prihoda.
Osim Zakona o trošarinama, u javnu raspravu upućen je i Zakon o posebnom porezu na motorna vozila koji će se usmjeriti na potrošnju CO2, a novost je i što se taj porez više neće plaćati na oldtimere starije od 30 godina.
Kritike na Marićevu poreznu reformu već pristižu sa svih strana, a posebno iz ugostiteljskog sektora u kojem su nezadovolji povećanjem stope PDV-a na 25 posto od iduće godine.
Ministar je, sudeći po svemu, otvoren za dijalog, ali kako kaže, porezna reforma neće doživjeti veće promjene. Na cjelovitom dokumentu radilo se šest mjeseci.
“Spremni smo čuti mišljenje kolege Petrova“, rekao je u emisiji Točka na tjedan na N1 televiziji ministar Marić na Petrove kritike.
Hrana će biti jeftinija
Marić je pojasnio kako je njegova reforma sveobuhvatna i da ne bi trebalo biti udara na najsiromašniji dio građana. Naime, od 1. siječnja 2018. ukida se najniža stopa PDV-a od pet posto na neke namirnice, poput kruha i mlijeka, a uvode se dvije stope – niža od 12 i viša od 24 posto.
Marić zato pojašnjava da će zbog smanjenja stope PDV-a za jedan postotni poen pojeftiniti više od 10.000 namirnica, među kojima su meso, riba, voće i povrće, a kruh i mlijeko su ispod četiri posto ukupne potrošnje.
Kada se sve zbroji u računicu doda da bi i struja trebala pojeftniti zbog smanjenja PDV-a od iduće godine, padat će i porez na odvoz smeća. Od 2018. manja će biti i opća stopa, stoga, zaključuje Marić, kućanstvima s najnižim prihodima, kojima se nije mogla povećati plaća zbog smanjenja poreza na dohodak, ostaje oko 300 kuna više, a trgovci ni ne moraju povisiti cijene jer im značajno padaju ulazni troškovi – smanjuje se porez na poljoprivrednu proizvodnju, struju, a plaćat će i manje poreza na dobit.
Smanjenje poreza na dobit
“Ne mora nužno doći do povećanja cijene kruha i mlijeka, međutim, ako i dođe, na ukupnom efektu tim će kućanstvima ostajati više zbog niže cijene struje i komunalija. Za lijekove bi tako izdvajali 30 kuna više, za kruh i mlijeko 12 kuna, ali će im zato struja i komunalije biti za više od 300 kuna jeftiniji – pojašnjava za Jutarnji.
Ne prihvaća ni kritike ugostitelja kojima se diže PDV na 25 posto. Marić tako kaže da ih razumije, ali da nisu snižavali cijene ni kada se PDV spuštao, te da će sada plaćati manji porez na dobit, oni koji zarađuju do tri milijuna kuna samo 12 posto, a ostali 18, te da će se i njima sniziti cijena komunalija i struje.
