Nije li ovo sramota? Liječnicima se prekovremeni rad ne plaća, operiraju i nakon 36-satnog dežurstva

Ilustracija

Iako je Vrhovni sud Republike Hrvatske krajem prošle godine donio odluku o načinu plaćanja dežurstava zdravstvenim radnicima, liječnici upozoravaju da se i dalje ne primjenjuje jer su plaće za prosinac dobili po starom i nezakonitom proračunu, piše N1. 

Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) zbog toga kritizira izvršnu vlast, posebno premijera i resornog ministra koji se, tvrde, ne odazivaju na pozive sindikata i drugih liječničkih udruga na precizno formuliranje članka Kolektivnog ugovora kojim je uređen obračun prekovremenih sati te promjenu Centralnog obračuna plaća. Prema odluci Vrhovnog suda, podsjetimo, liječnici imaju pravo na plaćene dodatke i prilikom obračunavanja prekovremenih sati koje su odradili, a dosad je zbog neuračunavanja takvih dodataka pokrenuto više od 4000 tužbi protiv poslodavaca.

“Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 143/13 i 96/15, dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu”, stoji u spomenutoj odluci Vrhovnog suda. Međutim, odluka se, prema tvrdnjama liječničkih udruga i sindikata, još ne primjenjuje.

Izvršna vlast i dalje nas ignorira i ponižava ne poštujući odluke najvišeg sudskog tijela – upozorili su proteklog tjedna iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika podsjetivši kako u prosjeku rade 3.300.000 prekovremenih sati godišnje ili sedam godina više od većine drugih struka tijekom radnog vijeka, samo da bi sačuvali sustav od raspada.

Kristina Bajsić Bogović iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović objašnjava kako je dosadašnji način obračuna prekovremenih sati doista bio veliki problem jer je drugačiji od obračuna za neke druge grane državnih službenika, što stavlja liječnike u neravnopravan položaj.


“Najčešće smo zastupali liječnike u tužbama zbog neadekvatnog obračuna plaće jer im nisu obračunata dežurstva niti su adekvatno obračunavani dodaci na uvjete rada, odgovornost i znanstvene titule. Uzevši u obzir to koliko odgovornosti liječnici nose na svojim ramenima i s kakvim se slučajevima susreću tijekom dugih dežurstava, doista je nevjerojatno da se sustav prema njima odnosi nepravedno. Srećom, sudska praksa se mijenja i sudovi su počeli dosuđivati tražene iznose. Ipak, loš odnos prema liječnicima ne staje na tome, već su pojedini, oni koji su podigli tužbe, „kažnjeni“ tako da im je uskraćena mogućnost stručnog usavršavanja, kako tuzemnog tako i inozemnog. Takve odluke najviše štete građanima i svima nama koji plaćamo obvezno zdravstveno osiguranje jer ćemo mi trpjeti posljedice uskraćivanja mogućnosti napretka liječnicima”, upozorava Bajsić Bogović.

Hrvatska liječnička komora, koja već dugo upozorava da će pravomoćno rješenje sporova koje su liječnici pokrenuli protiv svojih poslodavaca državu stajati i do dvije milijarde kuna, zbog svega je pokrenula i akciju „Hoću raditi zakonito!“ kojom poziva ju liječnikeda usklade svoj rad sa zakonom te opozovu ili uskrate svoj pristanak na rad prosječno dulji od 48 sati tjedno (u četiri mjeseca u nizu) odnosno više od 180 prekovremenih sati godišnje!

“Ono što sami liječnici ističu kao najveći problem upravo su dežurstva dan za danom, često bez dana odmora, što ih dovodi do situacija da moraju ulagati nadljudske napore i nakon 36 sati nespavanja obavljati operativne zahvate. Ako tada i dođe do greške, posebno ako u nekoj bolnici doista postoji prisila radom, zaista smatram da odgovornost za isto ne leži u samom liječniku”, pojašnjava odvjetnica Bajsić Bogović.

Najviše sporova proizlazi iz grešaka samog sustava i načina uređenosti bolnica, nastavlja Bajsić Bogović. Tako osim problema s dežurstvima, onemogućavanja usavršavanja zbog narušenih međuljudskih odnosa i politikanstvate slučajeva da liječnici ne mogu dobiti osam sati slobodno nakon smjene od 24 sata, neke se liječnike neopravdano „skida“ s operacija, a drugi su pak jednako plaćeni kao oni koji su s namjerom radili manje. U situaciji kada sve veći broj zdravstvenih djelatnika planira odlazak iz Hrvatske, jasno je da se neke stvari u Hrvatskoj trebaju mijenjati.

Premalo se ulaže u opremanje bolnica i edukaciju liječnika, još manje u operacijske sale i medicinsku opremu, što im uvelike otežava posao, a neuređenost sustava se očituje i u činjenici da se u tri bolnice na uskom području smještaju isti odjeli, dok se za druge treba daleko putovati. Ako se pacijent razboli zbog bakterije u operacijskoj sali, ne može se tražiti odgovornost liječnika koji je operaciju izveo bez greške. Imamo vrhunske liječnike koji ne mogu pomoći jer naše bolnice nemaju resurse, pa se onda roditelji bolesne djece moraju okretati humanitarnim akcijama, što je doista prevelik teret i za njih i za društvo koje već uplaćuje velike novčane iznose za zdravstvo u državnu riznicu”, zaključuje Bajsić Bogović iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović.

Komentari

loading...
-->