Prije godinu dana Hrvatsku je napustio 91 liječnik, no ipak je taj broj danas u znatnoj mjeri puno veći jer je iz zemlje otišlo 220 liječnika, dok je dokumentaciju za rad u inozemstvu zatražilo više od 900 liječnika.
Iz HUBOL-a su pozvali ‘zdravstvenu administraciju’ da poduzme mjere za motiviranje ostanka liječnika u Hrvatskoj.
“Kada spomenete nekome da je Hrvatsku napustilo 220 liječnika možda se to ne čini puno no Hrvatskoj u ovom času nedostaje nam 2.000 do 3.000 liječnika, pa svaki odlazak liječnika predstavlja nenadoknadiv gubitak“, izjavila je dopredsjednica HUBOL-a Ada Barić.
Liječnici, naglasila je, u većini u inozemstvo odlaze s obiteljima i namjerom da se ne vrate, a najčešće je riječ o osobama u naponu radne energije, u dobi između 35 i 45 godina, piše net.hr.
Zabilježeno je kako hrvatski liječnici najviše odlaze u Njemačku, Austriju, Irsku, Engelsku, Švedsku, Ujedinjene Arapske Emirate i Sjedinjenje Američke Države.
“Glavni razlog zašto odlaze nije financijske prirode, unatoč uvriježenom mišljenju, nego veliko nezadovoljstvo uvjetima rada koji nisu definirani strukovnim kolektivnim ugovorom, zatim uvelike premašeni broj prekovremenih sati godišnje, praksa da jedan liječnik obavlja posao za trojicu, umor, iscrpljenost te nedostatak stručnog usavršavanja i profesionalnog napredovanja”, dodala je Barić.
Ipak, HUBOL i dalje vjeruje kako nije kasno za sprečavanje egzodusa hrvatskih liječnika, pod uvjetom da zdravstvena administracija odreagira na problem njihovih loših uvjeta rada.Smatraju da je jedini način za to dogovor s predstavnicima liječnika i njihovim krovnim udrugama, kako bi se liječnicima osigurali dostojanstveni uvjeti za rad u Hrvatskoj.
Dopredsjednica HUBOL-a Ivana Šmit istaknula je kako se broj odlazaka u odnosu na razdoblje od prije godinu dana povećao statistički za 140 do 150 posto. Šmit stoga zaključuje kako bi na na čelno mjesto zdravstvene administracije trebala preuzeti struka, a politika ostati po strani jer je potrebno zaustaviti trend donošenja ad hoc zakona.
Dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Igor Peternel na konferenciji je naglasio kako je odlazak liječnik iz Hrvatske povezan i s pitanjem ljudskih prava na jednaku dostupnost zdravstvene usluge, pri čemu je ta disproporcija u Hrvatskoj i sada prevelika.
Odlazak se može spriječiti “nepolitiziranjem” i kvalitetno pripremljenjim mjerama poticanja njihovog ostanka, primjerice povoljnim kreditima za rješavanje stambenog pitanja liječnika.
Govoreći o demografskim posljedicama odlaska iz Hrvatske profesor demogeografije na zagrebačkom PMF-u Stjepan Šterc naglasio je da bi, prema procjenama demografa, u posljednjem valu iseljavanja iz Hrvatske koji je u tijeku Hrvatsku moglo napustiti 450.000 ljudi.
“Dodatni problem u odnosu na iseljavanja u prošlom stoljeću, predstavlja to što zemlju napušta najobrazovanija imigracijska populacija do sada”, kazao je Šterc.
