MUKE HRVATA PO BDP-u I POLITICI: Politička pomutnja ili zašto Istra glasa lijevo?

Facebook

Hrvatska je mlada demokracija. Kao što postoje one bedaste konverzije iz ljudskih u pseće godine i obratno, tako ću uzeti slobodu okvirnog proračuna iz “ljudskih” u “državne” (ili sustavne, društvene, kako vam milo) godine. Hrvatsko višestranačje još doživljava svijet kroz napipavanje objekata, tek je prohodalo, zna progovoriti koju, ali sve u svemu smotano je i nedoraslo. BDP je skočio za 2,1%, što je zaista dobro. No, eto da nam pokvari doživljaj, tu je amaterizam i nezrelost naša svagdanja. Za rast BDP-a zaslužna je vlada. Ne. Vlada može ekonomiju samo dobro ili mlako uprskati.

Pojedinac kao agent, u prirodnoj težnji za profitom, gura gospodarstvo naprijed. Država ga može samo izravno zakočiti, ili ne daj Bože neizravno kočiti ostale sudionike (subvencije, odnosno preraspodjela podložna političkim hirovima). BDP je svetinja, savršen pokazatelj blagostanja. Ne. BDP je aritmetički zbroj proizvedenih te prodanih te izvezenih te minus uvezenih te ovo te ono. Hrpa svega i svačega ukratko, puki broj. Usporedimo dvije situacije: prva, u kojoj skuhate kavu prijatelju doma, i on vam ju ne plati; druga, u kojoj istu popijete i platite u kafiću. Druga je povoljnija po BDP, a prva po “ekonomiju” (namjerno u navodnicima jer je pojam preapstraktan).

U drugoj je država ubrala porez, u prvoj ne. Zaključno, BDP je približno dobar pokazatelj, ne i savršen, a pogotovo ne pokazatelj “kvalitete života”. Također, BDP uzima u obzir i državničke hirove kao što su subvencije, kapitalne investicije, Bandićeve fontane itd. Kakve ovo sve ima veze sa našim odnosom prema politici? Problem je, naime, u tome što upravo politička dimenzija izostaje pri izbora. Pa ćemo tako glasati za one koji su ili donijeli veći rast BDP-a (kao da je izbor među lijevicom i desnicom izbor “boljeg” puta prema jednom cilju, a to tako nije, već su to različite politike s različitim ciljem) ili pak po nacionalnom ključu.

Naime, je li moguće da u Istri ne postoje desno opredjeljeni birači? Zamislimo Istru u sastavu Italije. Bi li ona tada bila najlijevija pokrajina? Bi li postala jadranski Livorno? Ili još bolje, zamislimo da je Jugoslavija opstala s demokratskim uređenjem. Kandidati za premijera su Vučić i Milanović: za koga bi se desno orijentirani Hrvati opredijelili? Za naciju ili politiku? Zaključno: politika je politika. Različiti su ciljevi (manja vs. veća država; jednakost vs. sloboda; eko-fašizam vs. slobodno tržište; …)

Ne biramo između više puteva do istog cilja, nego između više ciljeva.


Komentari

loading...
-->