Most NL: ‘Vladinim se prijedlogom arhivi nastoje zatvoriti!’

Patrik Macek/PIXSELL

Na današnjoj sjednici Sabora našao se Zakon o arhivima koji je izazvao burnu raspravu među zastupnicima. Koplja su se najviše lomila između Mosta i HDZ – a, a povodom rasprave njihovih zastupnika,  Most je poslao priopćenje za medije koje prenosimo u cjelosti.

U povodu današnje saborske rasprave o Vladinom prijedlogu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima Most nezavisnih lista ima potrebu ukazati na nekoliko činjenica koje smo iznijeli tijekom rasprave.

Mostovim zakonom iz svibnja 2017. je uređena praktički neograničena dostupnost javnog arhivskog gradiva, izvršena je zakonska deklasifikacija cjelokupnog arhivskog gradiva nastalog do 22. prosinca 1990. godine i raspoloživo gradivo je gotovo u cijelosti stavljeno na uvid znanstvenoj, stručnoj i općoj javnosti. Ono što je i važnije, naloženo je prikupljanje i dostava u arhiv svega gradiva koje još nije uništeno i nalazi se izvan arhiva.

Vlada želi svojim novim arhivskim zakonom promijeniti datum dostupnosti gradiva tako da gradivo u vrlo ograničenom opsegu bude dostupno samo do 30. svibnja 1990. pri čemu će hrvatskoj javnosti biti uskraćeni podaci o povijesno važnom i interesantnom razdoblju tranzicije vlasti iz komunističkog u demokratski režim. Navedene činjenice demantiraju medijski spin Ministarstva kulture da se tek sada, ovim prijedlogom, otvaraju arhivi. Upravo suprotno, arhivi su već u potpunosti otvoreni s danom 20. svibnja 2017. godine stupanjem na snagu tzv. Mostovog zakona i to u odnosu na sve gradivo nastalo do 22. prosinca. 1990. godine. Vladinim se prijedlogom arhivi sada nastoje zatvoriti.

K tome, Vlada uređuje rokove dostupnosti gradiva na potpuno nejasan način pa tako određuje rok dostupnosti klasificiranog gradiva od 40 godina od njegova nastanka, ali uz dodatni uvjet da se svaki dokument mora podvrći pojedinačnoj deklasifikaciji od strane stvaratelja. Dodatno, Vlada ovim prijedlogom sama sebi daje ovlaštenje klasificirati svaki dokument za kojega ona diskrecijski procijeni da ga treba klasificirati pa i one dokumente koji nikada nisu bili označeni nekom od oznaka tajnosti.

Most je u raspravi upozorio i na nedoumice koje donosi Vladin prijedlog u pogledu dostupnosti osobnih podataka dužnosnika i suradnika nekadašnje službe državne sigurnosti ali i pripadnika svih drugih tijela ili organizacija koja su kršila ljudska prava. Iz teksta predloženog Vladinog zakona proizlazi da će biti dostupni isključivo podaci osoba koje su istovremeno bile i dužnosnici i suradnici službe sigurnosti. Nikola Grmoja upozorio je da će prema tim odredbama biti dostupni podaci tek nekolicine osoba.

Također, u važećem Mostovom zakonu jasno je propisana dužnost svih imatelja javnog arhivskog gradiva nastalog do 22. prosinca 1990. godine popisati i predati državnim arhivima javno arhivsko gradivo koje se još uvijek nalazi izvan arhiva. Nasuprot toga Vlada predlaže odgodu predaje tog gradiva u arhive najmanje za čitavo desetljeće. Ili točnije na neodređeno vrijeme. možda i nikad.

Nadalje, Most želi upozoriti na vrlo dvojbene odredbe koje legaliziraju uništavanje originalnog gradiva čime će se onemogućiti istraživačima i javnosti da se uvidom u originalno gradivo otkriju eventualne manipulacije njime i naknadno umetanje falsificiranih dokumenata.

Zaključno, Most želi istaknuti kako je ovaj zakon samo jedan u nizu prijedloga vladajućih koji imaju za cilj ograničiti pravo javnosti da upozna svoju prošlost, da se ograniči sloboda govora i nametne cenzura. Nakon izmjena saborskog Poslovnika, inicijative za zabranom slobode govora na društvenim mrežama danas su na red došli i arhivi i njihovo zatvaranje“, stoji u priopćenju.


Komentari