CRO Demoskop još jednom je pokazao političke preferncije Hrvata.
Od 1. do 3. veljače provedeno je redovito mjesečno istraživanje CRO Demoskop koje je pokazalo tko s političke scene je najpopularniji, ali o čemu se najviše pričalo. Da su parlamentrani izbori bili na rasporedu početkom veljače, pobjedu bi odnio HDZ.
HDZ-u raste popularnost
Ako pitata Hrvate, vrh ljestvice preferencije političkih stranaka rezerviran je za HDZ kojem je otišlo 34 posto glasova ispitanika u odnosu na 32,5 posto u siječnju. SDP je na drugom mjesti s 22,3 posto glasova u odnosu na 24,7 posto u siječnju.
Na treće mjesto ljestive zasjeo je Most koje je rejting također pao s 8,8 posto na 7,2. Odmah iza njih je Živi zid, čija popularnost je narasla s 4,7 posto na 5,8. Peto mjesto je rezervirano za HNS s 3,9 posto glasova, dok se na posljednoj poziciji našao HSS s 2,3 posto glasova.
Slijedi skupina od pet stranaka s izborom između jedan i dva posto: IDS (1,7 posto), BM 365 (1,6 posto), HSP AS i Pametno (obje po 1,4 posto), HDSSB (1,0 posto). Ispod 1 posto su dvije stranke: HSLS i HSU (obje po 0,7 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,7%, dok je 13,2% neodlučnih.
‘Nitko’ je popularniji od predsjednice
Hrvati najpozitivnije doživljavaju premijera Andreja Plenkovića, koji je dobio 24 posto glasova. Odma iza njega je “nitko” (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) za kojeg je glas dalo 13,6 posto ispitanika, iza “nikog” smjestila se predsjednica s 11,9 posto glasova. Na četvrtom mjestu je Anka Mrak-Taritaš sa 6,9 posto glasova, a iza nje je Davor Bernardić sa 6 posto glasova.
Veliki rast popularnosti doživio je Ivan Pernar koji u svakoj anketi dobiva sve više glasova. U četiri mjeseca, od kada je ušao u Sabor, došao je na šesto mjesto s 5,5 posto glasova i tako iza sebe ostavio mnoge saborske kolege kao i predsjednika vlastite stranke, Ivana Vilibora Sinčića.
Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (4,4 posto), Božo Petrov (4,1 posto), Zdravko Marić (3,4 posto) i Zlatko Hasanbegović (2,6 posto).
Pernar se našao i na negativnoj listi
Vrh negativne ljestvice drže dva političara koje, ipak, sve manje vidimo u političkim vodama. Radi se o Zoranu Milanoviću i Tomislavu Karamarku. Prvi je bivši predsjednik SDP-a s 13,5 posto glasova, dok ga u stopu slijedi Karamarko a 12, 6 posto (prošlog mjeseca to je bilo 17,2 posto). Zanimljivo je da se na trećem mjestu našao Pernar s 11,7 posto glasova što je ogroman skok s 3,2 posto koje je zaradio u siječnju.
Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (6,7 posto), Andrej Plenković (6,6 posto), Kolinda Grabar Kitarović (6,3 posto), Ivo Sanader (3,4 posto), Božo Petrov (3,0 posto) i Pavo Barišić (2,2 posto).
Najviše optimista na strani HDZ-a
Smjer kretanja zemlje podupire 31,5 posto građanki/građana u odnosu na 27,8 posto iz siječnja. Ipak, 55,2 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 60,1 posto iz siječnja. Čak 15,3 posto građana ne zna kakav je smjer u kojem se kreće zemlja.
Najoptimističniji su glasači HDZ-a kojih je 81,3 posto, dok je među glasačima Mosta optimističnih samo 46 posto. U stranci Milana Bandića znatno su češći optimisti koji je 54,5 posto, za uporedbu, u HSLS-u ih je 20 posto.
U SDP-u i Živom zidu najmanje je društvenih optimista, 9,7 posto, odnosno 10 posto. Nešto veći brojevi su kod HNS-a (14,8 posto) i HSS-a (25 posto).
Pad potpore Vladi i mršava trojka
Razina potpore politiku i rad Vlade RH u četvrtom mjesecu mandata iznosi 49,4 posto, prošlog mjeseca ona j eiznosila 56,8 posto. Za usporednu, nakon istog perioda djelovanja, Vlada Zorana Milanovića imala je potporu 58,1 posto građana. Ovo govori da je bivši premijer imao bolje startne rezultate.
Doživljaj Vlade mjeri se i kroz školske ocjene. U trećem mjesečnom mjerenju, Vlada Andreja Plenkovića dobila je “mršavu” trojku s prosječnom ocjenom od 2,61. Vlada Zorana Milanovića stajala je “mrvicu” bolje s prosječnom ocjenom 2,69.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za svoj rad dobila je nešto “čvršću” trojku s prosječnom ocjenom 3,13. Hrvatski sabor, pak, dobio je prosječnu ocjenu 2,35.
Tema mjeseca
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca tri su teme s izborom većim od 10 posto: rasprave o otkupu udjela u INA -i kroz privatizaciju 25% HEP-a (19,0 posto), odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa (16,0 posto), četvrto mjesto na Svjetskom rukometnom prvenstvu (10,8 posto).
Šest se tema natiskalo između 5 i 10 posto izbora za najznačajnije u ptoteklih mjesec dana: zimski uvjeti i hladnoća u zemlji (9,0 posto), najava vraćanja obveznog služenja vojnog roka (8,6 posto), prijepori oko predsjedničinog puta i boravka u SAD-u (7,3 posto), dobri ekonomski pokazatelji (5,5 posto), dvadeset peta obljetnica priznanja Republike Hrvatske (5,2 posto) i optužbe za plagijat ministra Barišića (5,1 posto).
Još su četiri teme s izborom većim od 1 posto: snimke Mesićevog govora o Jasenovcu (4,1 posto), političke “egzibicije” Ivana Pernara (2,9 posto), sukobi u SDP-u (1,6 posto) i porezna reforma (1,3%). Ostale su teme s izborom manjim od 1 posto, piše N1.
