Nakon zaraženih jaja, na redu je piletina.
Prije mjesec dana javnost je šokirala vijest o smrti dječaka zaraženog salmonelom. Sumnja je bila na poljskim jajima pronađenim u kući nesretne obitelji, a kupljenim u Kauflandu i distribiuiranim od strane Mesne industrije Braće Pivac. U pakiranju od 30 jaja ostala su samo 22 koja su poslana na analizu, a utvrđeno je da su od te količine dva jajeta bila kontaminirana salmonelom, dok je ostatak bio zdravstveno ispravan.
Epidemiolozi iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) su tada za Jutarnji list rekli kako je činjenica da u jednom pakiranju ne moraju nužno biti sva jaja zaražena salmonelom, već upravo suprotno. Pravilo je uglavnom tako da neka jaja mogu biti kontaminirana, a neka ne.
Kaufland se po ovom pitanju obratio javnost i izrazio svoje žaljenje, ali su i naglasili da su poduzeli sve potrebne mjere kako bi sporan proizvod povukli s polica njihovih trgovina.
Mesna industrija Braće Pivac prvi put se javila priopćenjem za javnost četiri dana nakon što je utvrđeno da su bar dva komada poljskih jaja iz njihovog uvoza sadržavala bakteriju salmonele, a u kojem su ustvrdili da su jaja vraćena u slobodnu prodaju jer su zdravstveno ispravna.
Ubrzo nakon odluke Ministarstva da se jaja povlače s tržišta, Pivac se opet oglasio, ovaj put s priopćenjem kako su jaja iz Poljske povučena s tržišta i da se više ne nalaze u prodaji u Republici Hrvatskoj zbog sumnje u zdravstvenu ispravnost proizvoda na drugim tržištima Europske unije.
Sličan scenarij i ovaj put
Danas gledamo sličan scenarij sa piletinom i pačetinom zaraženom salmonelom. Ovo meso također je uvezeno iz Poljske, nađeno na policama Lidla, no zanimljivo je da je i u ovom slučaju zaraženo meso distribuirala Mesna industrija Braće Pivac.
>>>OGLASIO SE I LIDL: Evo što kažu o piletini zaraženoj salmonelom
Lidl se oglasio sa službenim priopćenjem, naglasivši da su spornu piletinu i pačetinu povukli s polica te da ih građani, ukoliko su kupili proizvod, mogu vratiti u trgovine Lidla, bez obzira imaju li račun. A oglasila se i Mesna industrija Braće Pivac, tvrdeći da odgovornost nije na njima te da su oni provjeravali ispravnost proizvoda u ovlaštenom laboratoriju.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Prilikom nabavke i otpreme pošiljki proizvođača Indykpol ispoštovali smo sve nužne procedure i provjere koje su propisane a isto tako poduzeli sve dodatne radnje vezane na vlastite sustave samokontrole proizvoda. Proizvođač nam je dostavio laboratorijske analize koje su pokazale zdravstvenu ispravnost proizvoda. Proizvod smo i mi uzorkovali u ovlaštenom laboratoriju, te su nalazi bili uredni.Isporukom prema kupcu su samim tim ispoštovane sve mjere, a daljnjim analiziranjem o strane kupca te dobivenom analizom zdravstvene ispravnosti, proizvod se više nije nalazio na tržištu RH jer mu je u međuvremenu istekao rok. Dakle, proizvod je nabavljen u skladu sa svim HR i EU propisima o zdravstvenoj ispravnosti, uključujući da je proizveden i potječe iz odobrenog objekta od strane EU., stoji u priopćenju MIB Pivac.[/box]
Drugi najveći uvoznici u Hrvatskoj?
Mesna industrija Braće Pivac je bila distributer i piletine i jaja iz poljskog uvoza. Zanimljivo je da su se u oba slučaja mediji okomili na trgovačke lance Kaufland i Lidl, a nisu na one koji su ove proizvode i distribuirali na hrvatsko tržište- upravo na Mesnu industriju Braće Pivac, industrijom koja se diči vlastitim uzgojem i suradnjom s najboljim hrvatskim uzgajivačima, dok uvoze piletinu, pačetinu i jaja iz Poljske!
Podsjetimo, prema tablicama od prije nekoliko godina, MIB Pivac zauzela je visoko drugo mjesto na tablici najvećih uvoznika hrane u Hrvatskoj, tik iza Todorića. S druge strane domaći OPG proizvođači u blatu su do grla. Bore se za opstanak na tržištu, raznoraznim inicijativama i okupljanjima u platforme kako bi uopće njihovi proizvodi došli na stol prosječnog hrvatskog građanina.
I dok domaći hrvatski proizvodi propadaju, sela po Slavoniji doslovno su uništena, hrvatski Pivac uvozi proizvode sumnjivog podrijetla, perući ruke od svake odgovornosti. Iako je potpuno jasna činjenica da, čak i ako zanemarimo uvoz onih koji vole upotrijebiti sintagmu “Hrvatski proizvod”, na hrvatsko tržište stižu proizvodi loše kvalitete.
[box type=”warning” align=”” class=”” width=””]I ptice na grani znaju da se na tržišta mlađih članica EU plasiraju proizvodi lošije kvalitete,a europarlamentarka Biljana Borzan prije nekoliko mjeseci je i dokazivala ovu činjenicu u Europskom parlamentu prezentirajući im rezultate istraživanja koji su pokazali da je više od trećine proizvoda slabije kvalitete u novijim državama članicama, nego u starijim.[/box]Istraživanje je pokazalo i da se u istim tvornicama namjerno odvajaju lošiji proizvodi kako bi se poslali u novije države članice. Isto tako, čak je 14 od 24 testirana proizvoda bilo skuplje upravo u mlađim članicama.
Ukoliko sve navedeno uzmemo u obzir, postavlja se pitanje provjerava li Hrvatska i na koncu EU, proizvode koji se stavljaju na stol hrvatskim građanima? Zbog čega naše vlastite firme serviraju pred građane proizvode, dokazano loše kvalitete, dok mala hrvatska gospodarstva naočigled propadaju?
Do kad ćemo pušiti isprazna gesla “hrvatskih” firmi?
