KARAMARKOV ULTIMATUM OREŠKOVIĆU: Bandić i manjine s HDZ-om pokušavaju formirati novu Vladu?

Patrik Macek/PIXSELL

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković postao je kolateralna žrtva Tomislava Karamarka i Bože Petrova. 

Iako se iz minute u minutu u medijima pojavljuju različite informacije o tome odakle sve pristižu pritisci na Tihomira Oreškovića kako bi podnio ostavku, jedno je sigurno – čovjeka za kojeg su do jučer upravo Karamarko i Petrov bili punih usta hvale, pravi je primjer kolateralne žrtve političkog sukoba dva Vladina potpredsjednika kojima je upravo odabir ovog uspješnog menadžera, omogućio kakvo takvo slaganje saborske većine i na kraju, nove hrvatske Vlade. No, kako je sukob Most-ovaca i HDZ-ovaca prešao granice dobrog ukusa pa čak i kada je u pitanju i politika, svjedoče optužbe Thomasa Bauera, vlasnika agencije Grizli komunikacije koji tvrdi kako je upravo pod Karamarkovom palicom, dogovoreno ozbiljno narušavanje ugleda agencije zaslužne za osmišljavanje cijele marketinške priče Most-ove nezavisne liste te tvrdi: ”Karamarko osobno naziva ljude, ne bi li od njih doznao informacije ili na njih izvršio pritisak”.

Koliko je situacija ozbiljna svjedoči i Baureova tvrdnja kako iza nedavne provale u automobil predstavnika jednog od njihovih klijenata odakle su ukradeni ugovori između agencije Grizli i spomenutog klijenta iz Austrije (što je i prijavljeno policiji), stoji upravo Tomislav Karamarko i njegovi ljudi.

Ovakvi scenariji svakako ne ulijevaju nadu da će aktualni Vladini politički lideri uspjeti dogovoriti križaljku koja će pomoći u izbjegavanju raspisivanja novih parlamentarnih izbora za koje su svjesni: najviše bi naštetili Most-u i Domoljubnoj koaliciji, čemu svjedoče i nedavno provedene ankete u pojedinim izbornim jedinicama.

Andrej Plenković uživa i veliku potporu međunarodnih političkih krugova, posebno onih njemačkih koje Karamarku ozbiljno zamjeraju poslovanje s Rusima te dovođenje istih na europsko tržište.

Grabar Kitarović podržava Oreškovića

I dok traju pritisci na premijera Oreškovića čime se izveo i svojevrsni spin s Karamarkovih afera te loših odnosa na relaciji Domoljubna koalicija-MOST što im je samo po sebi uvelike narušilo i rejting među biračima, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović snažno staje iza Oreškovića, a kako se sve više ograđuje od radikalnih pozicija Domoljubne koalicije, dokazuje i slučaj s kurikuralnom reformom. Drugim riječima, jasno je kako podrška Karamarko na čelu evenutalne nove presložene Vlade, definitivno nije predsjedničina vizija jer se o trzavicama i u ovim odnosima, govorio još od prošle godine, točnije od obilježavanja 20-te obljetnice od vojno-redarstvene operacije Oluja gdje je šef HDZ-a zamjerio predsjednici inzistiranje na održavanju svečanog mimohoda u Zagrebu jer je Grabar Kitarović time zapravo podržala ideju tadašnjeg premijera i šefa SDP-a, Zorana Milanovića.

Tomislav Miletic/PIXSELL
Tomislav Miletic/PIXSELL

Upravo zato, svjesna kako odlazak Oreškovića Karamarku olakšava ostanak na visokoj poziciju u Vladi, Grabar Kitarović podržava Oreškovića s kojim se, nota bene, predsjednica poznaje još iz vremena obnašanja glavne tajnice NATO-a, a navodno je zajedno sa suprugom Jakovom premijeru Oreškoviću pomogla u pronalaženju stana u Zagrebu nakon što je kanadsku, zamijenio zagrebačkom adresom.  S druge strane, upravo se predsjednica Grabar Kitarović spominjala kao jedna od pobornica plana Vladimira Šeksa i HDZ-ovih političkih veterana koji na čelo HDZ-a žele dovesti EU parlamentarca Andreja Plenkovića, koji između ostalog, uživa i veliku potporu međunarodnih političkih krugova, posebno onih njemačkih koje Karamarku ozbiljno zamjeraju poslovanje s Rusima te dovođenje istih na europsko tržište.

”Ne želim ulaziti u meritum slučaja o kojem govorimo u posljednje vrijeme, ali treba otvoreno reći da su aktualna politička kriza u Vladi i predstojeće glasovanje u Saboru o povjerenju prvom potpredsjedniku Vlade, predsjedniku HDZ-a, loš signal i za Vladu i za stranku“, izjavio je Plenković na nedavno održanom Općem saboru HDz-a te naglasio da stranačku lojalnost treba čuvati, ali i da cijeli slučaj treba do kraja rasvijetliti u okviru nadležnih tijela. Opetuje tako Plenković ranije izjave kako su stabilnost Vlade i stranke “najvažniji” te da ambicije svakog pojedinca moraju biti u drugom planu, što daje naslutiti kako je Plenković ponovo u igri.

Svjestan činjenice kako povlačenje iz Vlade neminovno znači i kraj vladavine u HDZ-u na čijem čelu svi žele vidjeti upravo Andriju Plenkovića, načimanje afera koje se već godinama vežu uz Karamarkovo ime, u potrazi za novim saveznikom on poseže za Milanom Bandićem i nacionalnim manjinama s kojima će, sve je očitije, HDZ pokušati ostati na vlasti.

Kako bi Bandiću dao garanciju za suradnju na obostranu korist, Karamarko u suradnji sa zagrebačkim gradonačelnikom miče Darinka Kosora s čela Gradske skupštine te se na isto mjesto, postavlja HDZ-ov Andrija Mikulić.

>>> ZBOG AFERE PROČISTAČ, PADA DARINKO KOSOR: HDZ i Bandić uskoro se rješavaju šefa HSLS-a?

Što nacionalne manjine mogu ponuditi Hrvatskoj, a bolje je od Most-a?

Matematika je vrlo jednostavna: Domoljubna koalicija i Most u Saboru trenutno imaju 78 saborskih mandata (odnedavno im se priključio i Milan Bandić 365). Ukoliko Most ispadne iz igre ostaje njih 64. Pribroji li se ovom broju osam zastupnika nacionalnih manjina dolazimo do broja 72, što znači kako su Domoljubnoj koaliciji potrebe još četiri ruke kako bi uspjeli složiti saborsku većinu. S obzirom na činjenicu kako je upravo Most sastavljen od nezavisnih kandidata koje ne veže stranačka pripadnost pa samim time ni odgovornost prema stranci, jasno je kako pronalazak još četiri glasa ne bi trebao predstavljati problem.

S druge strane, ne bi iznenadila ni činjenica da se konačno realizira i scenarij o kojem su mediji pisali i ranije, a to je pripajanje HNS-a Domoljubnoj saborskoj većini unatoč demantijima na takve scenarije iz obje stranke, a nije nemoguće da Karamarko u ovoj situaciji, pokuca na vrata i Dragi Prgometu, nekad velikom političkom suparniku i bivšem stranačkom kolegi. Međutim, ovakvi scenariji puno su manje vjerojatni jer je Karamarko do sada pokazao kako suradnja s neistomišljenicima u bilo kojem smislu, ne dolazi u obzir.

Milan Bandić Tepeš
Zarko Basic/PIXSELL

Upravo zato, ne čudi kako je partnerstvo pronašao upravo u zagrebačkom gradonačelniku i nacionalnim manjinama s kojima Bandić već godinama gradi i njeguje vrlo dobre i korektne političke odnose. Naime, nije tajna kako se prvi čovjek Zagreba uvijek odaziv na manifestacije u organizaciji nacionalnih manjina, a neki od manjinski predstavnika zauzimaju i visoke pozicije unutar gradske uprave.

Kako se nacionalne manjine ozbiljno računa u preslagivanju Vlade, svjedoče i fotografije snimljenje ispred Vlade RH 1. lipnja ove godine: Veljko Kajtazi, jedan od najmoćnijih predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj, došao je na sastanak kod potpredsjednika HDZ-a i ministra reginalnog razvoja i EU fondova, Tomislava Tolušića. 

Što će to nacionalne manjine, ukoliko se ovakav rasplet pokaže točnim, zaista moći ponuditi hrvatskom narodu te hoće li isti na kraju, imati manje apetite od Most-a te HDZ-u omogućiti mirnu i apsolutnu vladavinu? Zasigurno neće. Drugim riječima, novi izbori najizglednija su i najbolja opcija za Hrvatsku: porušen pa zakrpan most više nikada ne može biti stabilan i ulijevati povjerenje , a nama je jedan takav – više nego potreban.

Tomislav Karamarko predsjednik Vlade, a Bandić i manjinac njegovi potpredsjednici: zvuči li vam to obećavajuće, prosudite sami.

>>> OSTALI SMO BEZ PREMIJERA? Vlada RH: ‘Nemamo pojma što se dogodilo!’


Komentari