Iako je dovršen prije godinu dana čuveni Spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima na Glavnom kolodvoru, otvara se tek idući tjedan i trenutno stoji prekriven zaštitnim materijalom, ceradom.
Tomašević: Pripremili smo vrlo decentan program otvorenja
Zbog prijepora oko posvete, spomenik je bio na čekanju neko vrijeme, a u utorak 19. travnja, gradonačelnik Tomislav Tomašević otkrio je dobru vijest.
“To je projekt koji je krenuo još 2019. godine s inicijativom gradonačelnika prema Skupštini. Radovi su započeti 2020., a završeni lani. Bilo je prijepora oko posvete spomenika što smo u dogovoru s predstavnicima židovskih organizacija dogovorili i mogu najaviti sljedeći tjedan otvorenje. U srijedu, 27. travnja u 18 sati. Taj datum jer se 27. i 28. travnja slavi židovski dan sjećanja na Holokaust. Pripremili smo vrlo decentan program otvorenja”, najavio je Tomašević.
Prilikom posjeta Jasenovcu ovog petka, ponovno je podsjetio na otvorenje spomenika i naglasio da time Zagreb šalje jasnu poruku.
“Time će se jasno u Gradu Zagrebu poručiti što se dogodilo za vrijeme ustaškog režima, tko je stradao, kakvo je to zlo i to jednostavno mora ostati u sjećanju kako se više nikada ne bi ponovilo u budućnosti”, istaknuo je.
Spomenik sastavljen od kofera ispred zloglasne Lokomotive
Pokojni gradonačelnik Milan Bandić još u lipnju 2019. godine je na sjednicu Skupštine uputio prijedlog zaključka da se u Branimirovoj ulici podigne Spomenik žrtvama Holokausta, autora Dalibora Stošića i Krešimira Rogine.
Spomenik je oblikovno koncipiran kao zid od kofera koji stvara i snažnu asocijativnu vezu sa “Zidom plača” u Jeruzalemu.
“Prije deportacije, Židovima je rečeno da se spakiraju i sa sobom ponesu samo najnužnije stvari. Progon iz svojih domova žrtvama je nudio barem utjehu da sa sobom mogu ponijeti ono najdragocjenije. Redukcija prtljage svela je čitav dotadašnji život čovjeka na jedan kofer. Po dolasku na kolodvor, nacisti su im naredili da ih ostave, s obećanjem da će im biti poslani, a zarobljenici su im u nadi vjerovali”, navodilo se u obrazloženju tada.
Ideja spomenika je da oko tri stotine kofera na zagrebačkom Glavnom kolodvoru predstavlja mjesto odlazaka i dolazaka esencija prisutne odsutnosti i metafora otetih života.
“Jedan od koraka u procesu oduzimanja humanosti statusa bio je oduzimanje osobnih stvari, dragocjenosti i uspomena. Koferi su spomen njihovoj oduzetoj ljudskosti”, pisalo je u obrazloženju.
Stošić: Anonimna prijava za plagijat je imbecilna
Zato je spomenik postavljen ispred tzv. Crne katice, crne lokomotive koja stoji pored zgrade Glavnog kolodvora, a za koju se pretpostavlja da je prevozila Židove iz Zagreba u koncentracijske logore.
No, otkako je njegova ideja odabrana kao idejno rješenje, autor Dalibor Stošić našao se na udaru kritika, pa je čak optužen i za plagijat. Tako, pojedini likovni umjetnici i povjesničari umjetnosti sumnjaju da je Stošićev rad zapravo kopija instalacije talijanskog umjetnika Fabija Maurija “Il Muro Occidentale o del Pianto” (Zapadni zid ili zid plača) nastale 1993. godine, kada je prvi puta izložena na 45. Biennaleu u Veneciji.
No, akademik je to odbacio i ističe da je inspiraciju našao u filmu Stevena Spielberga “Schindlerova lista”. Stošić kaže i da “svatko tko je dobro upućen u povijest umjetnosti zna da motiv nije argument originalnosti, već izvedba, jer su se isti motivi uvijek iznova reinterpretirali i često bili opće mjesto u riznici umjetničkih tema i motiva”.
“Anonimna prijava je toliko imbecilna kao da netko 1930. optuži kipara Frangeša Mihanovića da je konjanička skulptura kralja Tomislava plagijat Fernkornove konjaničke skulpture Bana Jelačića iz 1866.”, kaže autor spomenika.
Preimenovanje naziva spomenika
No, nisu samo optužbe za plagiranje punile medijske stupce. Naime, nezadovoljstvo spomenikom javno je izrazio predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus koji je poručio da bi spomenik bio prihvatljiv kada bi ga se preimenovalo iz “Spomenika holokaustu” u “Spomenik žrtvama ustaškog terora ili žrtvama NDH”.
Kraus je u siječnju 2022. poručio da židovska zajednica u suprotnom ne može prihvatiti spomenik.
“Židovska zajednica ne može prihvatiti spomenik za šest milijuna Židova ubijenih u svijetu kao da se to događalo negdje drugdje. U NDH, po rasnim zakonima te takozvane države, uz Židove sistemski se ubijalo Srbe, Rome, kao i sve neprijatelje tadašnjeg režima”, izjavio je Ognjen Kraus, a naziv je u konačnici preimenovan.
