Financirali hrvatski iseljenici: Želite li saznati porijeklo svog prezimena? Oni će vam otkriti

362
FOTO: Flickr

Na projektu radi osnivač stranice i idejni začetnik prof.dr. sc. Davor Lauc, magistra povijesti i prvostupnica komunikologije Mateja Maljuga te Dean Perko.

Na internetskoj platformi Acta Croatica moguće je kroz tražilicu istražiti 68.000 hrvatskih prezimena, a u povijesnim dokumentima koje su objavili obuhvatili su više od 200.000 prezimena, piše 24sata.

“Acta Croatica je internetska platforma na kojoj se mogu pronaći informacije o hrvatskim imenima i prezimenima kao npr. odakle potječu, koliko su bila popularna kroz prošlost i danas, kakva je njihova rasprostranjenost u Hrvatskoj i svijetu i tako dalje. Naš cilj je prije svega potaknuti korisnike da istražuju vlastite korijene”, objasnio je magistar povijesti i sociologije Dean Perko, član užeg tima ove platforme.

Na projektu radi osnivač stranice i idejni začetnik prof.dr. sc. Davor Lauc, magistra povijesti i prvostupnica komunikologije Mateja Maljuga te Dean Perko. A projekt podržavaju Hrvatski državni arhiv, Sveučilište u Zagrebu, Alumni Filozofskog fakulteta te Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Adresa stranice je www.actacroatica.com/hr.

“Cijela priča krenula je od digitalne humanistike, nove znanosti koja pokušava spojiti klasične humanističke znanosti sa informatičkom podrškom. Hrvatski iseljenici u SAD zapazili su nas u Centru za digitalnu humanistiku u njemačkom Göttingenu s kojim smo surađivali i odlučili su nam pomoći kako bismo na jednom mjestu okupili hrvatsku zajednicu raseljenu po svijetu u zajedničkom nastojanju očuvanja korijena”, objašnjava prof.dr.sc. Davor Lauc, utemeljitelj portala.

Otvoreno tek u siječnju

“U  tom procesu istraživanja korijena željeli bismo prikupiti velike povijesti malih ljudi, odnosno sačuvati vrijedna sjećanja pojedinaca o njihovim precima. Radi se dakle o onim pričama koje govore o običnim ljudima, koje su osobne, stvarne i upravo zato nevjerojatno živopisne i zanimljive. Acta Croatica na svojim stranicama omogućuje korisnicima da uz određeno ime ili prezime upišu svoje sjećanje ili obiteljsku predaju o osobama, obiteljima, lokacijama i događajima. Korisnici također mogu postaviti i multimedijalne sadržaje”, kazala je Matea Maljuga dodajući kako stranicu na mjesec posjeti do milijun i pol ljudi, a od samog početka mjesečno nikad nije bilo manje od 500.000 posjetitelja.

“Jako smo zadovoljni brojevima, pogotovo jer je riječ o projektu koji je za javnost otvoren tek od siječnja ove godine. Ljude to ipak jako zanima pa se brzo proširilo po društvenim mrežama, a osobito u dijaspori gdje mnogi žele okupiti zajednicu Hrvata i sačuvati zaboravljeno naslijeđe”, komentirao je prof. Lauc.

Sam projekt počiva na osobnim pričama pojedinaca, no nikad nisu imali problem iznošenja neistina ili krivih navoda.

“Ponekad je neka obitelj jedini nositelj određenog prezimena i ne žele da se njihovo prezime spominje na našoj stranici. U takvim situacijama u znak dobre volje brišemo podatke o prezimenu. Što se izmjene sadržaja tiče i to se događa. Uglavnom korisnici žele da pridružimo njihovo ime određenom prezimenu (u rubriku karakteristična imena) ili žele da dodamo podatke o rasprostranjenosti prezimena u nekom mjestu koje mi nismo obuhvatili – kazao je Perko.

A inspiraciju za naziv preuzeli su iz povijesnih izvora.

“Acta Croatica je naziv zbirke hrvatskih srednjovjekovnih dokumenata koju je objavio I. Kukuljević Sakcinski. Ta zbirka je važna za proučavanje hrvatske povijesti i povijesti hrvatskog jezika. Zbog toga je vjerojatno inspirirala mnoge da tim imenom nazovu svoje projekte”, objasnio je on.

Portal su financirali hrvatski iseljenici u SAD-u, a izdavač je također američka tvrtka Croatian Ancestry Limited iz Chicaga. A iz Acte Croatice najavljuju crowdfunding kampanju kako bi nastavili s digitalizacijom i obradom novih izvora, a cilj im je postati financijski samostalnima.

“Komentari korisnika su uglavnom izrazito pozitivni. Mnogi su s nama već podijelili priče o svojoj obitelji i svojim precima ili čak zanimljive legende. Također, nerijetko nam šalju i fotografije, obiteljske dokumente i sve ono što žele sačuvati od zaborava”,  nastavila je Matea objašnjavajući kako su njoj osobno najzanimljivije priče korisnika o nastanku njihovih prezimena.

“Neka su tako nastala tiskarskom greškom, a neka spajanjem dvaju prezimena kod ženidbe i slično. Nemoguće je sada izdvojiti samo neke. Posjetitelji stranice mogu čitati sjećanja drugih korisnika pa sami prosuditi. Trenutačno se na našim stranicama spominje više od milijun osoba u brojnim povijesnim dokumentima, preko dvjesto tisuća detaljnih opisa hrvatskih prezimena i prezimena spomenutih u hrvatskih povijesnim prostorima te više od sto tisuća hrvatskih imena”, zaključila je.

Napravit će rodoslovno stablo cijele Hrvatske

Kroz donacije iseljenika do sada su u razvoj portala uložili oko 25.000 američkih dolara. Na stvaranju portala radili su oko dvije godine, a najviše su se usredotočili na digitalni dohvat povijesnih izvora, odnosno ideju kako iz starih knjiga dobiti digitalnu prepisku materijala. Svi sudionici projekta su volonteri, a za budućnost imaju velike planove.

“Nadamo se da ćemo do kraja godine stvoriti otvorenu genealogiju obiteljskog stabla cijele Hrvatske. Mi smo rerlativno mala zemlja, a ovo je prvi put u povijesti da ćemo ostvariti javni uvid u rodoslovlja i na taj način možda i otkriti do sad nepoznate obiteljske veze. Tko zna, možda smo Vi i ja u rodu”, objasnio je svoju ideju prof. Lauc.

Rodoslovno stablo će funkcionirati po principima Wikipedije pa će svatko moći dodavati sadržaje i informacije, piše 24sata.



Komentari