Prema inicijativi Europske komisije minimalna plaća u Hrvatskoj ne bi trebala biti manja od 3500 kuna neto, odnosno 4425 kuna bruto.
Tako bi minimalna plaća u Hrvatskoj prema tom prijedlogu trebala biti veća za 250 kuna od sadašnje koja iznosi 3250 kuna, a bruto plaća za 363 kune. Inače, riječ je o inicijativi EK o osiguranju pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji, piše Večernji list.
Iz udruge Glas poduzetnika poručuju da se protive zakonskoj definiciji minimalne plaće.
“Stav udruge Glas poduzetnika po tom pitanju je jasan: predlažemo iznos od 5000 kuna neoporezivo po uzoru na skandinavske zemlje gdje pojam minimalne plaće ne postoji”, pojasnio je predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas.
Predsjednik SSSH Mladen Novosel na naš upit podsjeća da su sindikati tražili da se minimalac barem privremeno poveća na 4000 kuna u sklopu mjera za pomoć gospodarstvu pogođenog pandemijom covida-19, odnosno u okviru državnih potpora za očuvanje radnih mjesta, no Vlada je takav prijedlog odbila.
“Zahtjev SSSH je da minimalna plaća bude 4000 kuna neto i taj smo prijedlog predstavili prije nego ga je SDP najavio u svom predizbornom programu. Stoga ćemo zatražiti da od prvog siječnja 2021. minimalac bude 4000 kuna”, najavio je Novosel.
Prijedlog Glasa poduzetnika o neoporezivih 5000 kuna, po uzoru na skandinavske zemlje, komentirao je riječima da “UGP nije reprezentativan predstavnik poslodavaca”, a kada to postanu da će “rado s njima skandinavski pregovarati”.
Zakonski definiranu minimalu plaću ima 21 članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, dok je u šest članica minimalac definiran kolektivim ugovorima.
Europski sindikati očekivano pozdravljaju ovakvu inicijativu, a otprije su već tražili da minimalna plaća ne smije biti manja od 60 posto srednje plaće u državi, a idealnim bi smatrali kada bi minimalac narastao na 60 posto prosječne plaće. Iznos minimalca u Europskoj uniji se kreće od najnižih 312 eura bruto u Bugarskoj do sedam puta višem u Luksemburgu gdje iznosi 2142 eura (Hrvatska je negdje u sredini s 546 eura).
Osiguranje pravedne minimalne plaće političko je obećanje i prioritet nove šefice EU, njemačke političarke Ursule von der Leyen, koja je uvjerena da su problemi s pandemijom i zatvaranje ekonomije pojačali potrebu da se EU angažira na smanjivanju sve većih razlika u plaćama i suzbijanju siromaštva zaposlenih.
