DUG JE PUT DO OBNOVE ZAGREBA: Hoćemo li na početak radova morati čekati ljeto?

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Nakon ljetne stanke ponovo su počele sjednice Gradske Skupštine a tema koja je dominirala u izjavama zastupnika bio je minus u gradskom proračunu i spekuliranje o toem kako Grad neće biti u mogućnosti pokriti svoj dio financijskih obaveza koje propisuje Zakon o obnovi.

Iako je oporba u Skupštini mjesecima upozoravala da se Grad nalazi na rubu bankrota i da im nije jasno kako će financirati obnovi Zagreba, stvar je postala ozbiljnija kada je na istu opasnost upozorio i Bandićev donedavni partner – HDZ.

Sredstva iz proračuna dostatna su tek za dio javnih zgrada, no ne i za privatne, piše 24sata. Na program koji će definirati prioritete građani će trebati pričekati još 45 dana, a tek nakon toga kreću natječaji. Po tome bi vlasnici uništenih kuća nove mogli dobiti ne prije od godinu dana.

“Vjerujem da bi prva obnova višestambenih privatnih zgrada trebala početi na proljeće ili ljeto, dok bi zamjenske kuće mogle biti gotove do ljeta ili jeseni”, komentirao je za spomenuti portal bivši ministar graditeljstva Predrag Štromar koji je pripremao zakon, a sada je predsjednik saborskog odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo koje je matično tijelo za zakon.

Dodao je i kako bi za izradu projekta samo jedne zgrade trebalo oko dva mjeseca. I to nije sve, jer zakon je samo institucionalni okvir, stoga postoji još cijeli niz nepoznanica i naknadnih mjera koje će ih definirati. Prvi program mjera tek je u pripremi, a on će detaljnije definirati prioritete. Tek bi mjere trebale sadržavati precizne upute i proceduralne korake pa je u biti taj dokument po važnosti jednak zakonu.


Bivši je ministar  u svibnju obećao da će program mjera biti gotov paralelno sa zakonom, ali nije. Sadašnji kaže da će predložiti u roku 30 dana, a još 15 ostaje za usuglašavanje. U međuvremenu će se osnovati fond za koji će biti glavno operativno tijelo za obnovu, a zasad se ne zna niti tko bi ga trebao voditi.

Kada se govori o prioritetima, ne misli se na privatne kuće i zgrade, već sve zgrade oštećene u potresu, što će prednost dati zgradama od javne namjene. Nadalje, prijedlog obnove kulturne cjeline Zagreba neće donositi ministarstvo niti Fond, nego bi to trebao odraditi Gradski zavod za planiranje, a oni su tek počeli raditi na tome.

Vlasnici stanova koji čekaju da država pokrene projekt obnove za njihovu zgradu, trebaju čekati da dođu na red koji će ovisiti o tome koliko će novca biti u proračunu. Privatni suvlasnici mogu već sad naručiti projekt obnove svoje zgrade, a upute za konstrukciju već postoje i projekt se može raditi. Mogu i sami izabrati izvođača i krenuti u obnovu, a država će dati postotak. Međutim i tu ima jedno “ali”. Da bi dobili državni novac, moraju podnijeti zahtjev i proći dodatnu kontrolu.

“Oni će trebati priložiti projekt i troškovnik, a mi ćemo izabrati prvo revidenta, a zatim i instituciju koja će napraviti financijsko-tehničku kontrolu” rekao je Horvat za 24sata.

Oni koji će ipak čekati državu, tek će nakon toga puten natječaja birati izvođača koji će se morati uklopiti u najviše propisane cijene, a koje još nisu donesene. A državu će trebati čekati i oni kojima su oštećene privatne kuće. Oni bi trebali podnijeti zahtjev za novu kuću koju gradi država, sukladno kriterijima kvadrature zavisno od broja članova obitelji. NO ovdje se ne može odmah krenuti s obnovom jer država tek treba treba angažirati tvrtke koje će utvrditi stupanj oštećenja i imaju li vlasnici pravo na novu kuću ili samo na obnovu postojeće.

Za odabir tih tvrtki još nije objavljen natječaj a kada se jednom utvrdi tko ima pravo na novu kuću, treba napraviti tipske projekte, dogovoriti prijenos zemljišta na državu i tek onda izabrati izvođače. I tu vlasnici kuća mogu sami početi raditi, ali opet im prvo treba taj prvi pregled, zatim ih čeka procedura sa zahtjevom i odobrenjem ako žele pomoć države.

Obnova Zagreba i okolice biti će opsežan posao, a o vremenskom trajanju izgleda da se nitko ne usuđuje pričati. Neki stručnjaci tvrde da bi kompletna obnova mogla trajati i sljedećih 20 godina. Jedan je od ogromnih problema, na što ovih dana svi mahnito upozoravaju, i ogromna količina financijskih sredstava koja će trebati biti osigurana za tako veliki poduhvat.

Novac na koji se računa iz EU i Svjetske banke, može se koristiti samo za javnu infrastrukturu i objekte, ne i privatne. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nam je odgovorilo da uz avans od 89 milijuna eura, iz Fonda solidarnosti EU očekuju još 500 milijuna eura. Ali jasno navode da se on smije trošiti samo za javna ulaganja. I odobreni zajam Svjetske banke od 200 milijuna dolara ide samo za javne, zdravstvene i obrazovne objekte.  Vlada računa na 22 milijarde eura, koliko bismo trebali dobiti iz EU proračuna do 2027. godine, i na račun pomoći za štetu od korona virusa, no ta je računica jako neizvjesna. Iz EU Fonda solidarnosti smo dobili 89 milijuna eura, na raspolaganju nam otamo stoji ukupno 500 milijuna eura, i to bi otprilike bilo, piše 24sata.

Situacija u Gradu postaje ozbiljna: Je li Zagreb zaista pred bankrotom?

Komentari

loading...