DANAS SE SLAVI TIJELOVO: Saznajte zanimljivosti koje mnogi ne znaju o današnjem blagdanu

Autor Fennec. - Vlastito djelo postavljača., Javno vlasništvo, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=348936

Blagdan je Tijelova koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.

U nekim hrvatskim krajevima Tijelovo se zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća i dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo tijelo.

Hrvati Tijelovo nazivaju i Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan. U dubrovačkim krajevima i na Pelješcu Tijelovo se naziva Korosante prema talijanizmu Corpo Santo, što znači Sveto tijelo.

Crkva blagdanom Tijelova naglašava vjersku istinu da je Isus pravi Bog, ali i pravi čovjek. Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima diljem Hrvatske. Na blagdan Tijelova održavaju se procesije oko crkve ili kroz središta gradova.

Obilježavanje je počelo u 13. stoljeću kad je redovnica vidjela mrlju na mjesecu

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se, prema katoličkom vjerovanju, augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakrament.

Na zamolbu svete Julijane, mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se, prema vjerovanju, zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, prema katoličkom vjerovanju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Događaj iz Hrvatske u koji katolici vjeruju

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se, prema katoličkom vjerovanju, i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise – pretvorbe, kada se prema katolicima na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi, kako je vjerovao, prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II.(1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X.

Kapelica u Ludbregu

Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.

Komentari