Uz očekivanje brze odluke (ili privremene mjere) udruga U ime obitelji u petak je predala podnesak Visokom upravnom sudu, vezano uz ukidanje mjere roditelj-odgojitelj.
Karlo Novosel, odvjetnik i član upravnog odbora te udruge, istaknuo je kako je ovo već treća državna institucija koju “potiču na izvršavanje zakonskih obaveza, brzo jasno i odvažno”. Prethodno su već bili u kontaktu s ministarstvom pravosuđa i uprave.
Podsjetimo, traže ih provedbu nadzora zakonitosti Odluke gradske skuštine, a koja je, kako kažu, „uvukla ruku u džep maloljetne djece i roditelja koji se o njima skrbe, kršeći zakone Republike Hrvatske”.
‘Grad mi je jamčio’
Izvršna direktorica udruge U ime obitelji, Željka Markić, za medije je najavila kako će neko vrijeme čekati odluku Visokog upravnog suda, a onda će, ako bude potrebno, ići dalje Ustavnom, pa i Europskom sudu.
„Mi očekujemo i molimo Visoki upravni sud da brzo donese odluku koja se tiče više od 5800 obitelji koje se brinu o 21 000 djece, od njih 6000 vrtićke dobi. U slučaju da presuda ne može biti onoliko brza koliko to traži ozbiljnost situacije i broj hrvatskih građana kojih se tiče – zatražili smo Sud da donese privremenu mjeru i tako zaustavi sva postupanja povezana s nezakonitom odlukom gradonačelnika Tomaševića“, kazala je Markić. „Danas smo u ime roditelja odgojitelja predali podnesak Visokom upravnom sudu. Time U ime obitelji potiče sada već treću državnu instituciju da izvršava svoje zakonske obveze. I to brzo, jasno i odvažno“, istaknuo je odvjetnik Karlo Novosel, član upravnog odbora udruge U ime obitelji na današnjoj konferenciji za medije pred Visokim upravnim sudom u Zagrebu.
Na predaji podneska bila je i jedna od korisnica mjere roditelj odgojitelj, Davorka Cecelja Martinkec.
“Imala sam radno mjesto sa sigurnim primanjima. Zatražila sam pravni savjet u pravnoj službi Grada Zagreba, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, HZZO-u, na kraju i u pravnoj službi svog poslodavca. Svi su tumačili da ako se počnem koristiti mjerom, Grad to ne može jednostrano ukinuti. Jer, nas, korisnike štite zakoni. Isti oni zakoni na koje se mi sada pozivamo pred Visokim upravnim sudom. U dogovoru s obitelji – dala sam otkaz, ispisala dijete iz vrtića. Sviđala se nekome ova mjera ili ne – Grad Zagreb je kao institucija meni nešto zajamčio. Ja sam ne temelju toga reorganizirala svoj život i život svoje obitelji. Kao građanka ove zemlje imam pravo na zaštitu Visokoga upravnog suda od samovolje aktualne i bili koje druge vlasti“, požalila se Cecelja Martinkec, inače majka četvero djece.
Zadiranje u stečena prava
Novosel je zajedno sa svojim vježbenikom Lukom Mlinarićem, istaknuo kako postoje dva glavna elementa proutustavnosti i protuzakonitosti u odluci ukidanja mjere.
Jedno je ukidanje prava na mjeru roditelj odgojitelj za sve one korisnike čije dijete navršava 7 godina života, a uz to i smanjivanje novčane naknade za sve ostale korisnike na 1000 kuna.
„Oba navedena elementa u potpunosti su protivna Ustavu, zakonu i relevantnoj praksi samog Visokoga upravnog suda, Ustavnog suda te Europskog suda za ljudska prava, a što je sve detaljno elaborirano našim podneskom. Ukratko, ukidanjem mjere za sve korisnike čije dijete navršava 7 godina života, a koji su mjeru stekli sukladno Odlukama iz 2016., odnosno 2018. godine te su očekivali istom se mjerom koristiti pod uvjetima pod kojima su je i stekli, direktno se krše stečena prava tih korisnika te se ne uzimaju u obzir njihova legitimna očekivanja. O pitanju zabrane i nedopustivosti zadiranja u stečena prava i legitimna očekivanja korisnika socijalnih prava i Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava zauzimali su jasan stav“, objasnio je Luka Mlinarić.
Pored toga, Markić navodi i kako je gradonačelnik Tomašević iznio niz neistina oko učinkovitosti mjere.
„Prof. dr. sc. Nenad Pokos, ugledni demograf, napravio je na traženje HURO-a analizu demografskih učinaka mjere te je u svom stručnom mišljenju koje je priloženo tužbi Visokom upravnom sudu dokazao da je u samo 4 godine mjera dovela do porasta trećerođene djece od 38,3 %, a porast od četvrto i više rođenih iznosi čak 65 %“, zaključila je Markić.
