‘CIJENA RADA JE OTIŠLA GORE’: Evo koliko zaradi radnik koji reže voće u voćnjaku

Foto: Pixabay

Na konferenciji “Cijena hrane pod udarom inflacije”, koja se od 10 sati održava u Zagrebu u organizaciji medijske grupacije Motus media, od vodećih stručnjaka saznat ćemo hoće li hrana biti skupa trajno i što će se događati s cijenama u godini pred nama.

“Kriza troškova života je bila tema o kojoj sam već govorila. Inflacija usporava. Globalni indeks hrane zabilježio je u siječnju pad od 17,9% u odnosu na ožujak 2022. godine, i to zahvaljujući globalnom padu cijena jestivog ulja, mliječnih proizvoda i šećera. Najveći doprinos inflaciji i rastu troškova života i dalje ima dinamika rasta cijena hrane u potrošačkoj košarici.

Kako se sada čini na globalnom tržišti cijene energenata, sirovina i hrane su dostigle svoj vrhunac, ali zbog niza razloga na pojedinim lokalnim tržištima cijene hrane su i dalje pod rizikom rasta”, objašnjava na samom početku konferencije profesorica dr.sc Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Zagreb.

Ivanov naglašava kako se visoka cijena energenata i gnojiva, energetska tranzicija, klimatski rizici, geopolitički rizici, slabosti pojedinih valuta, fizička ograničenja i protekcionizam odražavaju na cijene, prinose i slobodnu trgovinu. Količinska prodaja robe pada zbog pada realne kupovne moći dohodaka.

Panel rasprava

U panel raspravi proizvođačima hrane i trgovačkim lancima “Era jeftine hrane iza nas – Kakva će nam biti kupovna moć?” raspravlja se o tome koliko košta proizvodnja hrane i koliko je energetski šok utjecao na rast proizvođačkih cijena.

Na panel raspravi diskutiraju Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevex, Danijel Banek, Izvršni direktor Centralne nabave, Atlantic Grupa, Sanja Burić, Predsjednica Uprave ENNA Fruit, Josip Zaher, HGK predsjednik Komore Zagreb i Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredno prehrambenu industriju.

Foto: Motus media

“U zadnjim tjednima možemo vidjeti da je dolazilo do pada cijena hrane. U prosincu smo imali rast cijena mlijeka i mliječnih proizvoda skoro 30 posto, kruha skoro 20 posto… Imali smo najveći rast cijena kod proizvoda koje koristi najviše ljudi. Veliki rizici i dalje dolaze iz Ukrajine. Ovog trena vidimo da su cijene u nekoj stagnaciji na mjesečnoj razini, ali rizici su veliki i teško je reći da će se nešto smanjiti”, rekla je Blažić.

“Enna Fruit je dobavljač, ali i proizvođač, surađujemo s više od tisuću kooperanata. Imamo voćnjak na 160 hektara nasada u Kloštar Ivaniću. Možemo iz vlastitog iskustva reći da su veliki pritisci povećanja troškova inputa u proizvodnji. Plavi dizel smo plaćali oko 5 kuna po litri, a danas nešto ispod 9 kuna po litri. Cijena rada je otišla gore. U takvim industrijama gdje su jako intenzivne djelatnosti. Cijena je otišla na 6 eura po satu za radnika koji reže voće u našem voćnjaku. Prije je to bili oko 4,5 eura po radniku”, rekla je Burić.

“Ljudi sve više kupuju kod nas na 36 rata bez kamata i ostalih troškova. To je nama godišnje trošak od 6 milijuna eura”, rekao je Bubalo iz Pevexa.

Foto: Motus media

“Svi ovi napadi nad trgovinom pokazali su se neopravdanima. Bio sam u Vladi, predložili smo neke stvari oko cijena”, rekao je Zaher iz HGK.

“Bilo je vrlo stresno poslovati i prevenirati rizike. I kad ste predvidjeli neka događanja postoji viša sila i onda često vaši dobavljači igraju na tu kartu da ne ispune svoje obveze. Atlanic Grupa je najveći proizvođač kave na ovom području, ona mora dolaziti iz udaljenih krajeva. Kad ste svoje procese tako podesili da imate uobičajeni rok isporuke od 30 do 40 dana koji uključuje utovar/istovara pa to zbo nedostatka kontejnera postane 90 dana onda to mijenja vaše procese. Kad vas onda uz to pogode suša iili mraz onda dođete do toga da Minas kava s 1700 dolara po toni naraste na 5000 dolara. Ako je cijena kave na policama porasla za 20 posto,onda vam je jasno koliki smo trošak preuzeli na sebe. Cijene inputa nam znaju rasti po 700 posto. Bili smo u takvoj situaciji. Cijene koje su pale nisu se vratile na raniji nivo nego su i dalje skupe u odnosu na prije”, rekao je Banek.

“Trgovina nije digla marže na svojim proizvodima, dapače ima štete. Budućnost je prilično nepredvidiva”, rekao je Zaher iz HGK.

“U pozadini povećanja cijena je više faktora. Najdominantniji faktor je porast cijene energenata. Osobno ne mislim da će ovaj ciklus koji je krenuo prije dvije godine brzo završiti. Mislim da možemo zaboraviti cijene energenata na koje smo bili navikli. Morat ćemo se navići na cijene po današnjim uvjetima. Možemo konstatirati da je najgore iza nas. Ali džaba nam sve ako nemamo kome prodavati robu. Bitno je što će se događati s inflacijom”, rekao je Banek.

“Što se tiče uvoza silne hrane, jedan od razloga je naša nekonkurentnost. To je razlog u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Naša produktivnost je niska”, tvrdi Blažić.

“Ljudi paze što kupuju. Puno je manje impulzivne kupnje, kupuje se planirano. Više se traže bazni proizvodi – krumpir, mrkva, kruh, a puno manja je potražnja za egzotičnim proizvodima”, kažu iz Enna Fruit.

“Bitna je kupovna moć građana. Neoporezivi dio plaće mora rasti. Ako želimo da ljudi ostaju u Hrvatskoj mora biti veća kupovna moć”, zaključio je Bubalo.

CIJELU KOFERENCIJU MOŽETE POGLEDATI U VIDEU KOJI SE NALAZI NA POČETKU OVOG ČLANKA.


Komentari