Biciklističke staze diljem Zagreba nisu spremne za kretanje u vrijeme pandemije COVIDA-19, slažu se i gradski HSLS, ali i struka

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Popuštanje mjera koje međuostalom znači i uvođenje autobusnog prijevoza, ali i povratak velikog broja ljudi na određena radna mjesta, očekuje se povećan broj na zagrebačkim ulicama. Iz tog je razloga, zagrebački HSLS predložio gradskom stožeru Civilne zaštite da po hitnom postupku, zbog zaštite zdravlja građana, ukine i izmjesti biciklističke staze na preuskim gradskim pločnicima te da se obilježe mjesta moguće ugroze zdravlja tamo gdje nije moguća socijalna distanca, napisali su.

“Zbog objektivnih ugroza koju predstavljaju zaostale nesanirane štete od potresa u Zagrebu potrebno je hitno ukidanje i izmještanje biciklističkih staza na preuskim gradskim pločnicima na kolne trake u svim smjerovima kretanja, a osobito na području Gornjeg i Donjeg grada”, navodi HSLS u priopćenju.

Aktualna kriza izazvana epidemijom koronavirusa i zahtjev za držanjem fizičke distance značajno su promijenili načine kretanja građana. U vremenu kad javni prijevoz nije više moguće rješenje za kretanje tolikog broja ljudi kao prije, nužno je omogućiti alternativne mogućnosti sigurnog i legalnog kretanja svima onima koji ne koriste automobil iz bilo kojeg razloga. Dodatno je kretanje pješaka i biciklista otežano kao posljedica potresa, budući da su u središtu grada neki nogostupi posve blokirani zbog oštećenih zgrada, slažu se i iz Sindikata biciklista.

“Barem privremena prenamjena rubnih traka na višetračnim ulicama u posebne staze za bicikliste oslobodila bi čitave nogostupe pješacima i omogućila sigurniju vožnju biciklistima. To bi doprinijelo povećanoj sigurnosti prometa, očuvanju kvalitete zraka, bilo bi manje automobilskih gužvi u potrazi za parkiralištima… No osobito važno – ovakva mjera bi bila i dugoročno korisna za smanjenje ugroze od širenja koronavirusa u javnom prijevozu”, kazali su iz Sindikata.

Važno je razumjeti da su takve prenamjene izuzetno jednostavne i jeftine te iz primjera drugih europskih gradova poput Budimpešte i Berlina vidimo da se prenamjene mogu provesti “preko noći” iscrtavanjem privremenih oznaka na kolniku i postavljanjem jednostavnih zaštitnih barijera poput čunjeva, pomičnih stupića, zaštitnih blokova, pa čak i posuda sa cvijećem. Potreba prenamjene dijelova kolnika u pješačke i biciklističke površine najizraženija je području zagrebačkog Donjeg grada, ali i brojnim drugim gradskim četvrtima, ističu.

Diljem Zagreba javlja se velika potreba za ovakvim postupcima, a ulice s velikim potencijalom ovakve prilagodbe su među ostalima: Deželićev prilaz, Amruševa, Martićeva, Zvonimirova, Branimirova (osobito od Glavnog kolodvora do Držićeve), Most Mladosti (najzapadnija traka od benzinske postaje do autobusne stanice kod rotora), Planinska, Borongajska, Adžijina, Nova cesta

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je prije nekoliko dana kako bi se uvijek trebalo razmisliti o bicikliranju kao sredstvu prijevoza u ovo vrijeme pandemije jer bicikliranje, kazali su, omogućuje dovoljno fizičko distanciranje od drugih, ali i ključna je fizička aktivnost u vrijeme kada je kretanje umanjeno.

Komentari