Slavko Kojić, zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i bivši pročelnik Gradskog ureda za financije za Jutarnji list je komentirao izvještaj Državnog ureda za reviziju te kazao kako je teško opravdati ovoliko nepoznavanje materije i propisa na razini Državnog ureda za reviziju.
Naime, Državna revizija u svom izvještaju o radu u 2019. nabraja brojne nepravilnosti koje su pronašli u poslovnim knjigama Grada Zagreba, a optužili su i Milana Bandića da “preskače” Gradsku skupštinu.
“Tijekom 2018. gradonačelnik je donio zaključke prema kojima Grad ima dospjele obveze prema trgovačkim društvima u iznosu 308,148 milijuna kuna. U svrhu odgode plaćanja obveza, zaključeni su ugovori prema kojima su trgovačka društva navedena potraživanja od Grada ustupila poslovnim bankama kao novim vjerovnicima, a Grad se obvezao da će, umjesto trgovačkim društvima, obveze u visini ustupljenih potraživanja, podmiriti poslovnim bankama. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Statutu Grada, zaključke na temelju kojih su zaključeni navedeni ugovori, trebala je donijeti Gradska skupština”, napisali su revizori.
Kojić pak tvrdi kako državni revizori ne poznaju hrvatske zakone.
“Tvrde da je Grad prema članku 48. Zakona o JLP(R)S dužan na Gradskoj skupštini donijeti zaključak o imovini koja nije njegova, gradska?! Pa, gradske su obveze imovina gradskih vjerovnika (trgovačkih društava, obrtnika, građana…) koji o njoj odlučuju! Ako je nekome odluče ustupiti, o tome će, prirodno, samo obavijestiti Grad – kako bi Grad znao ime novog vjerovnika i kome treba platiti. Dakle, Grad nije ugovorna strana, imovina mu se niti povećava, niti smanjuje. Stanje duga ostaje isto kakvo je bilo i prije ustupanja. Na znam o čemu bi to Gradska skupština trebala odlučivati” zaključio je.
Revizori su utvrdili i nepravilnosti u sklapanju brojnih ugovora o djelu (mjesečno i do 10 tisuća kuna bruto) s vanjskim suradnicima za poslove koje bi trebali obavljati gradski zaposlenici u sklopu svojih redovnih radnih zadataka. Za te poslove tijekom 2018.godine vanjskim suradnicima isplaćeno je ukupno 15,57 milijuna kuna, što je čak 2,58 milijuna više nego godinu prije.
S druge strane, ugovori su potpisani nakon što je rad započeo.
Revizori su zaključili i kako je grad na korištenje dao poslovne prostore za koje nije bio objavljen javni natječaj.
“Poslovni prostori dani su na korištenje izravno na temelju unutarnjeg akta Grada čije odredbe nisu u skladu s propisima jer za dodjelu poslovnih prostora nije propisana obveza provođenja javnog natječaja odnosno javnog poziva”, stoji u izvješću.
