Agonija ovršenih se nastavlja: U dugu opet više od 30 tisuća Zagrepčana

Pixabay

Prema Zakonu o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, Fina je u prvih sedam mjeseci ove godine samo u predujmovima za nove ovrhe naplatila gotovo 80 milijuna kuna. Zakon je izmijenjen u kolovozu prošle godine te je, prema izmjenama, odblokirano ukupno 71.682 građana i privremeno su stopirane ovrhe u ukupnoj vrijednosti od 50-ak milijardi kuna.

Od ukupnog broja blokiranih, ovrha je ponovno pokrenuta nad 6725 osoba čiji je ukupni dug 373 milijuna kuna.

Novi Ovršni zakon trebao bi stupiti na snagu iduće godine. On bi trebao uvažavati europske standarde te pojednostaviti provedbu ovrhe uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika i manje troškove.

Član Udruge Franak, koja je osnovana radi promicanja, unaprjeđenja, zaštite i ostvarivanja prava potrošača korisnika usluga kreditnih i financijskih institucija, Goran Aleksić objasnio nam je novi Zakon koji bi tek trebao stupiti na snagu.

Poanta novog Ovršnog zakona je da će situacija u budućnosti biti bolja, istina je da će se trošak smanjiti, no to neće utjecati na one osobe koje su trenutno pod ovrhom.

Goran Aleksić istaknuo je brojne mane u sustavu te iznio prijedloge koji bi popravili cijelu situaciju – uključujući i one koje su sada ovršeni. Prema tim bi prijedlozima, unutar dvije do tri godine, broj ovršenih i blokiranih osoba bio manji za 80 posto,

Smatra da je potrebno uvesti rok zastare od 10 godina koji bi se jednako primjenjivao na sve. Već bi tom izmjenom broj ovršenika bio znatno manji. Zatim, treba zabraniti ovrhu nekretnina ako je kredit nepošten. To je ujedno i odluka Europskog suda, točnije presuda C-407/18. Do ovrhe ne bi trebalo doći zbog nepoštene kamatne stope ili nepoštene valutne klauzule CHF. Trebala bi se preokrenuti i sama naplata te bi se tako trebala naplaćivati prvo glavnica, a tek onda zatezne kamate.

Problem predstavljaju i agencije koje otkupljuju dugove. One otkupljuju kredite od banke, a osobu o čijem dugu je riječ se ništa ne pita. Problem je što se takve agencije skoro uopće ne reguliraju. Alkesić tvrdi da bi nadležnost regulacije trebalo imati HNB, no u praksi to s njima nema veze. Ove i druge prijedloge izmjena koje je Aleksić predložio, više je puta slao nadležnima, a svaki su put – odbijene.

Prema podacima koje je Fina obradila, u Zagrebu je krajem lipnja broj dužnika bio 32,248 te je njihov ukupni dug iznosio 4,8 milijardi kuna.

Izvor: Financijska agencija

Objavljeni su i podaci koji prikazuju kako je ukupni broj blokiranih građana i iznos njihova duga od kraja lipnja prošle godine do istog perioda ove godine – pao.

Izvor: Financijska agencija

Krajem kolovoza, broj dužnika bio je još manji, nego u lipnju. U blokadi je bilo 251.218 građana, što je za 23.364 građana manje nego u kolovozu prije godinu dana. Glavnica duga građana iznosila je 16,8 milijardi kuna.

Broj blokiranih građana i dužnika u laganom je padu, no taj je broj još uvijek velik. Novi Ovršni zakon povoljno će utjecati na buduće dužnike, ali oni koji su trenutno u blokadi neće imati manje troškove. Moguće je i potrebno unijeti još neke izmjene, kako bi situacija bila bolja za sve, no kako se čini – do toga neće doći.


Komentari