Bivši ministar gospodarstva i ekonomist Ljubo Jurčić jučer je građanima uputio neke savjete kako uštedjeti ove jeseni.
“Objektivno, male su mogućnosti građanima za uštedu, ali one postoje, barem po pitanju hrane. Sjetimo se naših starijih što su radili”, rekao je tada Jurčić koji je Hrvatima savjetovao neka kupe škrinje i investiraju u svinjske polovice i teletinu direktno od proizvođača na selu, neka opet počnu raditi zimnicu kao naši stari.
Tragom njegovih savjeta nazvali smo Jurčića kako bismo ga upitali što može napraviti prosječna zagrebačka obitelj u kojoj četiri ili pet članova obitelji dijele stan od 60 kvadrata, gdje bi oni trebali staviti tu škrinju i tu zimnicu.
“Šta će oni, pa siromašni će biti, nemaju drugog izbora”, glasno se nasmijao Jurčić komentirajući kako je on profesor i ne zna tehničko rješenje.
“Mi profesori samo pričamo teoretska rješenja, loši smo u praksi”, smije se.
“Jučer kada sam to pričao htio sam reći da ovaj novi sustav nije osigurao siguran i stabilan život građanima, pogotovo ne u krizi kakva je sada. Pogledajmo Slovence, oni imaju duplo veći dohodak nego Hrvati. Slovenci onda u ovoj krizi malo spuste porez, malo prevale trošak na građane, malo na državu… U Hrvatskoj koja je na dnu ne možete prebaciti previše na građane jer su oni već siromašni”, objašnjava Jurčić.
“Prvo što čovjek u toj situaciji može napraviti je smanjiti troškove. Može tako smanjiti troškove hrane, održavanja kućanskih aparata. Što se tiče zimnice, to ovisi u kakvim tko uvjetima živi i koliko netko nešto zna. Prije 30 godina u Zagreb su dolazili ljudi sa sela koji su još znali raditi zimnicu, današnje generacije su to zaboravile. I ja sam znao raditi zimnicu prije 20-30 godina, ali nisam odonda. Imamo novo društvo koje ljudima nije osiguralo standard da mogu kupiti sve ono što im treba, ali se sustav promijenio”, kaže Jurčić naglašavajući kako nam sad treba paralelan sustav da ljudi prežive.
Jurčić objašnjava da i sad ima seljaka koji ispred zgrada prodaju krumpir, ali ljudi ga nemaju gdje skladištiti.
“Krumpiru treba hladnoća da ne bi proklijao, a ljudi danas nemaju podrume. Opet ponavljam da je u krizi selo uvijek u boljem položaju od grada. Na selu imate hrane, a nemate novaca, a niste gladni. Možda nemate novi mobitel, ali imate punu kuću hrane”, zaključuje Jurčić.
