Buđenje prirode, toplije vrijeme, laganija odjeća – sve su to dugoočekivane radosti koje nam donosi period koji je pred nama.
No, kao što je poznato, klimatske promjene dovode do promjena zbog kojih, kada kalendar kaže proljeće, stvarnost katkad može ponuditi nešto potpuno drugačije.
K tome, neki su u školi učili kako proljeće počinje 21. ožujka, a neki da počinje 20. ožujka
No, kada pitate astronome, nema dvojbe kada zima završava i kada stiže novo godišnje doba, ali ta sigurnost garantirana je samo za ovu godinu.
Definirano vrlo egzaktno (pri čemu ističu da je to neovisno o meteorološkim prilikama), ove godine proljeće službeno počinje 20. ožujka, u 22:24 sati prema našem srednjoeuropskom vremenu.
Ravnatelj Zvjezdarnice Zagreb, dr. Dragan Roša dao nam je više detalja o astronomskoj strani proljeća.
“Zemlja se giba oko sunca, ali njena os vrtnje nije okomita na ravninu staze oko sunca nego je nakošena”, rekao nam je Roša navodeći kako je kut ekvatora, u odnosu na stazu rotacije oko Sunca (ekliptike), nakošen za 23.5 stupnjeva.
Taj kut ekvatora, odnosno zamišljene crte kojom je planet podijeljen na sjevernu i južnu polutku, iznimno je značajan.
Naime, ta nakošenost, nastavio je Roša, održava stalnu rotaciju u prostoru i mijenja se malo i u mnogo dužim razdobljima.
To doduše ne igra ulogu za godišnja doba u kratkom vremenskom razdoblju, već kada pregibanje Zemlje oko Sunca dođe u četiri specifična položaja, svaki za po jedno godišnje doba.
“Dva su položaja za ljeto i zimu. U zimi je Zemlja nakošena od sunca, a ljeti prema suncu. Tu su još dva razdoblja, odnosno proljetni i jesenski ekvinocij kada, geometrijski gledano, dan i noć otprilike isto traju za sva mjesta na zemlji”, objasnio je Roša navodeći kako je upravo ekvinocij koji nas očekuje 20. ožujka početak proljeća.
Rekordi prošlog stoljeća
Dok se u školi uči kako je prvi dan proljeća 21. ožujka (ili u nekim udžbenicima 20.), Roša navodi kako to ovisi od godine do godine.
“Proljeće je u 20. stoljeću najkasnije počelo 21.3., a najranije 20.3., a gledate li par stotina godina u sljedećem ciklusu, proljeće će pasti početkom 19.3. Znači ne pada na isti datum nego oscilira jer kalendar nije idealno usklađen s gibanjem sunca. To mislim za sjevernu polutku”, objasnio nam je zanimljive detalje iz astronomije.
Ovi odmaci od godine do godine, mogu se zahvaliti time što se Zemlja ne giba jednoliko oko Sunca.
“Kad je bliže Suncu, planet se giba brže, a sporije kad je dalje. No, zanimljivo, zemlja je najbliža Suncu na sjevernoj polutci kad je zima, a najdalje kad je ljeto, a u nekim knjigama za djecu, pogotovo za niži uzrast, piše kako je razlog izmjene godišnjeg doba promjena udaljenosti Zemlje od Sunca, što nije istina. Dominantan je faktor nakošenost jer ovisi pod kojim suncem upadaju sunčeve zrake”, objasnio je Roša.
Meteorolozima je teže
Očekivanja od proljeća koja se zbog klimatskih promjena i ne ostvare uvijek, tiču se meteorološkog računanja proljeća, a Roša nam objašnjava kako, dok se astronomija zamara isključivo s kutom nagiba, meteorolozi gledaju količinu sunčeve energije i njene raspodjele po planetu.
“Možete izračunati količinu sunčeve energije, ali je vrlo kompleksna raspodjela energije na Zemlji. Može se dogoditi da u proljeće u nekim područjima imate snijeg, ovisno o termodinamičkoj situaciji i atmosferi. Astronomski početak proljeća možete egzaktno izračunati, a meteorološki je teže predvidjeti jer ovisi o brojnim drugim faktorima i o pojedinim područjima Zemlje”, usporedio je Roša dva pristupa.
Njemu i njegovim kolegama, proljetni ekvinocij je bitan za znanstvena istraživanja jer se u proljetnoj prividnoj točci sijeku ekvator i ekliptika (kružnica kojom zemlja putuje oko sunca tijekom godine).
“To je astronomiji jako značajno jer je to referentna točka za mjerenje koordinata nebeskih tijela, zvijezda i slično, kako u povijesti tako i danas”, istaknuo je Roša tajnu praćenja gibanja ostalih nebeskih tijela.
No, za svakodnevni život, ne igra preveliku ulogu.
“Jedino da znate kad izlazi i zalazi Sunce te koliko traje dan. To je i vremenska mjera jer se astronomski određuje vrijeme koje usklađujemo u svakodnevnom životu”, komentirao je.
Kompromis za škole i crkve
S obzirom da je kompleksno objašnjavati učenicima kako prvi dan proljeća može varirati od 19. do 21. ožujka, napravljen je kompromis koji je, ističe Roša, sličan i za Uskrs.
“Uskrs je definiran kao prva nedjelja nakon što bude puni mjesec nakon prvog dana proljeća. I može se dogoditi da nakon prvog proljeća bude dva dana pun mjesec i odmah sljedeću nedjelju Uskrs, a s druge strane, mjesec može biti pun iza 25 dana pa sljedeća nedjelja dođe s razlikom od 25-30 dana”, objašnjava Roša.
Dodao je i kako crkva nije imala točne tablice gibanja kada su ustvrdili to pravilo niti računale da se mijenja prvi dan proljeća.
“I zato je napravljen kompromis da se uzme i pretpostavi da proljeće uvijek počinje 22. bez obzira što počinje 20. ožujka”, zaključio je Roša kako je ovo kompromis koji kršćanskome svijetu nije kompliciran.
Česte zabune
“Ljudi često imaju pogrešni dojam da godišnja doba nastaju jer se Zemlja giba po eliptičnoj putanji pa je malo bliže ili malo dalje od Sunca. Ali, to nije istina, jer na sjevernoj polutci, kad je zemlja najbliža Suncu, kod nas je zima”, pojasnio je jednu čestu zabunu Dorian Blažić, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog društva.
To je jedna od brojnih zabuna s kojima se Blažić hvata u koštac tijekom dječjih radionica i predavanja iz astronomije.
“Ako se lijepo objasni i nacrta da im je sve to zanimljivo, onda to lako prihvate kao činjenicu”, objasnio je Blažić koji kao glavni tajnik koordinira aktivnosti na razini Nacionalnog astronomskog saveza sastavljenog od 25 astronomskih društava.
Također osobno radi radionice i predavanja na mjestima gdje nema astronomskih društava, u općinama turističkih zajednica, školama, vrtićima pa čak i u nacionalnim parkovima.
“Prošle godine sam imao 42 radionice za 1301 korisnika. Ima svega – od jednodnevnih radionica o Suncu do male škole astronomije gdje se prođe čitavi Sunčev sustav u 3 do 4 dana”, nabrojao nam je Blažić svoj angažman u približivanju ljubavi prema zvijezdama novoj generaciji.
