Pripreme za digitalnu budućnost od malih nogu.
Usporedbom kvaliteta i vještina koje današnji poslodavci traže od budućih radnika te rezultata istraživanja provedenih na djeci koja se bave programiranjem, pokazalo se da su takva djeca već od malih nogu pripremljena za digitalnu budućnost, ali i novo tržište rada.
Činjenica je da učenje programiranja ide ruku pod ruku s velikom potražnjom za stručnjacima sa STEM područja, ali i za vještinama koje se uz ta područja vežu.
Na „Virtualnom sajmu karijera i znanja“ održanom u listopadu 2016., čak 47% poslodavaca je zaključilo da je zastarjela osobina radnika „osnovno poznavanje rada na računalu“.
Potraživanje na području informatičkih vještina postala su zahtjevnija, pa su poslodavci ocijenili da su vještine budućnosti: rad na specijaliziranim informatičkim programima (79%), programiranje (75%), napredno poznavanje rada na računalu (58%) i data analytics (52%).
Kreativnost i inovativnost su najtraženije vještine na svim stručnim područjima, a znanje stranih jezika, timski rad, komunikacijske vještine i osobni razvoj su bezvremenski klasici po pitanju kvaliteta idealnog radnika.
Osim informatičkih, programiranjem se razvijaju kognitivne i socijalne vještine
Učenje programiranja već odgovara novim informatičkim standardima poslodavaca, no ono daje odgovor i na neke druge zahtjeve.
Istraživanja su pokazala da učenje programiranja pomaže praktičnom rješavanju problema i zadataka budući da se „računalno“ razmišljanje bazira na razlamanju problema na manje, lakše rješive cjeline što daje širu perspektivu na problem i više mogućnosti njegovog rješavanja.
Također, učenje programiranja razvija sistemsko i interdisciplinarno razmišljanje budući da traži vladanje velikim brojem informacija i njihovu praktičnu primjenu unutar sustava u kojem su sve komponente međusobno povezane, dok princip pokušaja i pogrešaka iz kojih nastaje nešto konkretno i funkcionalno gradi odvažnost, samopouzdanje te doprinosi aktivnom učenju.
S druge strane, programiranje video igrica kod djece utječe na emotivnu inteligenciju – uči ih empatiji i društvenoj interakciji zato što zahtijeva od programera da se stavi u ulogu potencijalnog igrača i zamisli kako bi se on snašao u tom virtualnom okruženju. Pritom se kod djeteta razvija i autorefleksija jer traži jasnu formulaciju i vizualizaciju ideje oko koje će izgraditi cijelu igricu.
Informatičke edukacije za djecu 4. ožujka
Brojni su centri i udruge koje nude informatičke programe za djecu, a neki koji nude radionice programiranja su: Code Club Croatia, Programerko, Klub mladih tehničara – Trešnjevka sjever…
Jedna od takvih ustanova je i Futura Učionica koja nudi dva informatička programa u trajanju od pet subota – prvi je Game Maker, posvećen dječjem programiranju računalnih igara za djecu, a drugi su radionice programiranja u Pythonu. Oba programa počinju 4. ožujka, a prijave su moguće do samog početka radionica.
