Zagreb
+C

Ne propustite jedanaeste Dane svemira u Tehničkom muzeju Nikola Tesla

FOTO: Pixabay

Od 15. do 18. studenoga očekuje vas devet interesantnih predavanja i radionice na temu Svemira i najnovijih istraživanja vezanih uz svemir.

“U Tehničkom muzeju Nikola Tesla po jedanaesti put održat će se znanstveno-popularizacijska manifestacija Dani svemira. Nastavno na dosadašnji veliki interes nastavljamo kroz raznovrstan izbor predavanja omogućiti svim zainteresiranima što bolji uvid u suvremena istraživanja svemira, a isto tako i predstaviti korištenje suvremene tehnologije u tim istraživanjima. Dani svemira imaju za cilj i interesantnim sadržajem zainteresirati mlade ljude za prirodoslovne i tehničke znanosti. U tijeku tri dana održat će se ukupno devet predavanja te će nastupiti devet poznatih predavača, dugogodišnjih popularizatora znanosti. Predavanja će biti popraćena prezentacijama. Četvrtog dana na rasporedu su radionice namijenjene osobama starijim od 15 godina”, piše na stranicama muzeja.

Srijeda, 15. studenoga 2017.

17.30     Damir Lozovina, dipl.ing : Život u svemiru: Koliko nas ima?

Na predavanju će biti riječi o tome kakav je danas odnos prema najvećem pitanju ljudske civilizacije.

19.00    Hrvoje Štefančić, prof.dr.sc: Ubrzano širenje svemira

Na predavanju će biti riječi o mehanizmima i uzrocima koji uzrokuju ubrzano širenje svemira

20.30   Goran Hudec, prof.dr.sc: Tabby’s star – najmisterioznija zvijezda u galaksiji

Zvijezda, poznata pod imenom “Tabby’s star” pokazuje neobične promjene u sjaju, a znanstvenici ne uspijevaju pronaći uzrok. Zvijezda je udaljena oko 1500 svjetlosnih godina od Zemlje, od ranije nosi oznaku KIC 8462852. Proučavajući podatke sa svemirskog teleskopa Kepler, Tabetha Boyaijian profesor astrofizike s Lousiana State University, uočila je potpuno nepravilne promjene sjaja, do 22 postotka, koji traju i po više dana. Od tad je Tabethina zvijezda u središtu pažnje, osigurana su sredstva za njeno svakodnevno promatranje… Što je uzrok? Oblaci kometa? Golemi planet okružen oblacima prašine? Ili napredna civilizacija gradi Dysonovu sferu oko zvijezde?

Četvrtak, 16. studenoga 2017.

17.30    Davor Horvatić, prof.dr.sc: Sudari kozmičkih divova

Ovogodišnja Nobelova nagrada dodijeljena je za otkriće gravitacijskih valova, a bilo je i sreće da u novoj rundi skupljanja podataka na detektorima opazimo sudar neutronskih zvijezda. Predavanje će dati pregled tog fascinantnog otkrića u kojem je sudjelovalo više od trećine svjetskih astronoma i astrofizičara.

19.00    Zvonimir Drvar, mag. geol: Novosti iz Sunčevog sustava

Letjelica Cassini završila je svoju misiju oko Saturna no podaci koje je poslala još se uvijek obrađuju te svakodnevno saznajemo novosti o tom planetu. Oko Jupitera kruži sonda Juno koja nam redovito šalje dosad nepoznate slike Jupitera. Roveri na Marsu istražuju njegovu površinu, a pomoću brojnih fotografija i analiziranih uzoraka istražujemo njegovu prošlost. Letjelica Novi Horizonti na putu je sve dalje u Kuiperov pojas prema idućem cilju. O tim i drugim novostima u Sunčevom sustavu saznajte više na predavanju,

20.30   Stefan Cikota, mag.phys: Asteroidi – blefiranje ili realna opasnost?

Blještavim sagorijevanjem i snažnom detonacijom nepoznatog 20 metarskog asteroida 15. veljače 2013. nad ruskim Čeljabinskom ponovno su potaknute diskusije o opasnostima malih tijela iz našeg svemirskog susjedstva, učestalosti udara i mogućnostima obrane. Dimenzije ovakvih objekata na granici su vidljivosti teleskopa svemirskih straži, a do sada je otkriveno tek 1% objekata promjera manjih ili jednakih 20 m. Koliko su asteroidi zaista opasni, kako se otkrivaju i prate, kolika je učestalost udara u Zemlju i druge objekte Sunčeva Sustava te postoje li opravdani razlozi za brigu – samo su neka od pitanja na koja će se dati odgovori na predavanju.

Petak, 17.studenoga 2017.

17.30    Vladis Vujnović, prof.dr.sc: Jal su baklje, jal su bljeskovi

U predavanju će se u interakciji sa slušačima prepričati znanje o pojavama na Suncu i građi Sunca, ustanoviti kako pojave dobivaju svoja imena i koliko je na njih utjecao uvid prilikom prvih istraživanja. Iako su sve pojave naslućene od početka istraživanja, a zatim i prepoznate, smislene su postale tek otkrićem Sunčeva magnetskoga polja. Vremenski ciklusi u kojima se Sunčeve pojave obnavljaju odražavaju cikluse u kojima se mijenja energija magnetskoga polja, raste i smanjuje se, prazni. Naglo pražnjenje uzrok je eksplozivnom izbacivanju Sunčeve plazme u svemir, barem do Zemlje. Čuvajte se, Zemljani! Predavača je na temu predavanja navelo veoma pogrešno prikazivanje Sunčevih fenomena u televizijskim emisijama. Takozvane “baklje” nisu baklje, već bljeskovi ili koronini izbačaji.

19.00    Dario Hrupec, doc.dr.sc: Kombinirani pristup u astronomiji – prvi rezultati

Elektromagnetski valovi su samo jedan od glasnika iz svemira. Informacije o kozmičkim objektima i procesima danas nam donose i drugi glasnici: gravitacijski valovi, astrofizički neutrini, kozmičke zrake. Kombinirani pristup (engl. multimessenger approach) – koji podrazumijeva istodobno opažanje više glasnika iz istog objekta, primjerice visokoenergijskih gama-zraka i astrofizičkih neutrina – otvara potpuno nove mogućnosti u razumijevanju svemira. U listopadu 2017. teleskopi MAGIC prvi su put detektirali gama-zrake iz blazara iz kojeg je, neposredno prije, neutrinski teleskop IceCube detektirao jedan astrofizički neutrino.

20.30   Ante Radonić: Astronautika danas i sutra

Upoznati ćemo se sa tekućim zbivanjima na polju svemirskih letova. Tko danas gradi najveće rakete-nosače? Tko će slijedeće godine imati mogućnost da pošalje najveći korisni teret u orbitu oko Zemlje?  NR Kina priprema nove letjelice za istraživanje Mjeseca. Europska svemirska agencija gradi pogonski dio američkog svemirskog broda. Europa i Japan pripremaju zajedničku ambicioznu međuplanetnu misiju. Kako će se graditi svemirska postaja u blizini Mjeseca? Međunarodna flota automatskih svemirskih letjelica kreće prema Marsu 2020. godine. Kada možemo očekivati putovanje astronauta prema crvenom planetu? Predavanje će biti popraćeno mnogobrojnim fotografijama i ilustracijama.

Predavanja se održavaju u kino dvorani muzeja.

ULAZ JE BESPLATAN, A BESPLATNE ULAZNICE MOGU SE PODIĆI NA BLAGAJNI MUZEJA IZA 12 SATI NA DAN PREDAVANJA. BROJ ULAZNICA JE OGRANIČEN.

U sklopu Dana svemira, ove godine održat će se radionice o Mjesecu i planetima. Radionice su namijenjene osobama starijim od 15 godina. Voditelj radionica je Zvonimir Drvar, voditelj planetarija.

Subota, 18. studenoga 2017.

10.00 Mjesec

11.00 Mjesec

13.00 Gibanja planeta

14.00 Gibanja planeta

Na radionici o Mjesecu prisutni će moći saznati nešto više o kruženju Mjeseca oko Zemlje, Mjesečevim mijenama te pomrčinama Sunca i Mjeseca rješavajući jednostavne zadatke.

Na radionici o gibanju planeta prisutni će se upoznati s međusobnim položajima planeta, Zemlje i Sunca i saznati kad je najbolje vrijeme za pronaći određeni planet na nebu također rješavajući jednostavne zadatke.

Radionice se održavaju u kino dvorani muzeja

BESPLATNE ULAZNICE MOGU SE PODIĆI NA BLAGAJNI MUZEJA U SUBOTU 18. STUDENOGA OD 9 SATI. BROJ MJESTA NA POJEDINOJ RADIONICI JE OGRANIČEN. 

Komentari

Provjerite

FOTO: Depositphotos

Zasladite večer uz kolače i jazz

Večer ispunjena finim tortama, kolačima i melodijama jazz glazbe. Komentari