Fran Poštenjak iz Jastrebarskog postao je prvi hrvatski doktor za drveće.
Sveučilišni bachelor hortikulture Fran Poštenjak (30) iz Jastrebarskog prvi je hrvatski doktor za drveće. Zahvaljujući ovom mladom znanstveniku, ali i poduzetniku, vlasniku tvrtke Arboring, Hrvatska se svrstala među rijetke države svijeta koje imaju doktore za drveće, preciznije za arborikulturu.
Fran Poštenjak završava prvu godinu sveučilišnog Master studija Arborikulture i Urbanog šumarstva u Velikoj Britaniji, koji ga je ističe oduševio svojom strukturom i pristupom znanstvenoj problematici u Arborikulturi i Urbanom šumarstvu.
Ljubav iz djetinjstva prerasla u posao
Ovaj mladi poduzetnik i znanstvenik oduvijek je bio fasciniran stablima, njihovim nastankom, održanjem, njegom, a nakon zahtjevnog školovanja u Hrvatskoj i inozemstvu, upravo je od svoje ljubavi iz djetinjstva počeo i živjeti. Kako rado ističe svojom ostavštinom naši djedovi su nas zadužili i obvezali da racionalno i odgovorno gospodarimo našom zelenom imovinom koju ćemo predati našoj djeci, na njemu je i kao znanstvenika i kao poduzetnika da maksimalno osigura nastavak takve misije.
“Tijekom mog rada i studija u inozemstvu odlučio sam da ću napraviti sve što je u mojoj moći da pomognem Hrvatskoj da zadrži svoje prirodne ljepote te da postane lider i ogledni primjer dobre prakse u Arborikulturi i Urbanom šumarstvu “, naglašava ovaj vrhunski stručnjak ističući kako je 3. generacija „šumara“ u svojoj obitelji.
Naime i majka i otac prvog hrvatskog doktora za drveće doktorirali su šumarstvo tako da je od malena Fran Poštenjak bio izložen načinu života, odgoja i pogleda na svijet u kojemu je šuma sastavni i nerazdvojni dio promišljanja i djelovanja.
Ako promatramo Hrvatsku, tijekom godina nagomilalo se mnogo problema u domaćoj arborikulturi – od zapuštanja i zanemarivanja do neadekvatnih zahvata na arborikulturnim elementima te je zadnji trenutak da se krene u sustavnu analizu kako bi se mogla postaviti adekvatna anamneza stanja arborikulturnih elemenata te na temelju te analize razviti daljnje modele, strategiju i programe upravljanja urbanim šumama.
Negativan ljudski utjecaj na urbano zelenilo
Ukoliko se ovakvo stanje nastavi, riskiramo i ozbiljne posljedice narušavanja otpornosti i zdravstvenog stanja te posljedično opadanja broja populacije urbanih stabala što će se očitovati u pogoršanju respiratornih smetnji kod korisnika urbanih prostora, smanjenja kvalitete života u gradovima općenito i povećanje izdvajanja za sanaciju negativnih utjecaja i za zdravstvo, ali i za kontrolu oborinskih voda koje su nedavno napravile veliku štetu na području RH – analizira prvi hrvatski doktor za drveće.
Doktor za drveće je temeljem istraživanja objavljenih na međunarodnim znanstvenim savjetovanjima, uočio veliki pritisak negativnog antropogenog utjecaja nad urbanim zelenilom u svim krajevima Hrvatske. U kombinaciji s klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjem koji utječu na urbana stabla Hrvatskoj danas treba pomno planiranje i djelovanje stručnjaka koji su kadri u potpunosti razumjeti problematiku, te kroz arborikulturu spriječiti daljnju devastaciju stabala, poglavito u hrvatskim gradovima.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Arborikultura kao znanstvena disciplina, kao i urbano šumarstvo, formalno se pojavila sredinom prošloga stoljeća na prostorima SAD i Kanade i od tamo brzo proširila na prostore koji su imali tradiciju njege stabla.[/box]U Hrvatskoj, ali i u zemljama u okruženju, Arborikultura i Urbano šumarstvo su na svojim začecima, no zahvaljujući djelovanju Frana Poštenjaka, zajedno sa stručnjacima u sklopu rada Hrvatske udruge za Arborikulturu (HUA), i sada na poslovnoj razini, možemo s ponosom reći da smo napravili pomak u odnosu na druge države jugoistočne Europe.
