U stanu u zagrebačkoj Ilici pronađen je mrtav kiromant i vidovnjak Franc Keopček poznatiji pod imenom “Keops Ra”. Najveće sumnje padaju na njegovog pomoćnika Alfreda Makajca, a kako je Keopček bio veliki zavodnik svojih mušterija nježnijeg spola, o nemilom će se događaju razgovarati i sa svim ljubiteljicama njegovih seansi, kao i s njihovim muževima.
Zaplet je ovo predstave Faraon iz Ilice je mrtav, pravog glazbenog krimića autorskog tima koji čine spisateljica Milana Vukov Runjić, dramaturginja Ana Tonković Dolenčić i autor glazbe Ivan Josip Skender, a rasplet u režiji Krešimira Dolenčića i pod dirigentskom palicom Krešimira Batinića, saznat će se u Kazalištu Komedija, 1.prosinca 2017. godine, kad nas očekuje svečana premijera s početkom u 19.30 sati.
Glazbeno-kazališni spektakl Faraon iz Ilice je mrtav nastalo je prema kompleksnom književnom djelu Milane Vukov Runjić koje balansira između krimića, melodrame i društvene kronike, a vraća nas na zagrebačke ulice dvadesetih godina prošlog stoljeća. Predstava je prepuna neočekivanih obrata, otkrivaju se stare tajne i prepliću ljubavne zavrzlame, a publiku ostavlja u neizvjesnosti sve do same završnice i uzbudljivog raspleta. Zarazni glazbeni brojevi dodatno će oživjeti sliku i atmosferu života nekadašnjeg građanstva, a iako se radnja odvija prije gotovo 100 godina, društvo je u mnogočemu slično onom suvremenom.
“Ono što nam je svima blisko u romanu i predstavi su zločin, koji nažalost ne zastarijeva, ljubavi koje nisu ništa sretnije, ljudi koji ne postaju bolji, a društvena klima na ovim prostorima nije se previše promijenila u poslijednjih stotinjak godina. Međutim, u kazališnoj stvarnosti postoji način koji taj niz uzaludnog ponavljanja negativnih obrazaca čini podnošljivijim. Humor se može prepisati kao terapija i u najtežim slučajevima promatranja ljudskih anomalija i to je prizma kroz koju se raspršuje ubojita zraka banalnosti zla. Maštoviti svijet iz romana Milane Vuković Runjić ima nešto i od Zagorkinog melodramskog idealizma pa je tu osim humora i ljubav kao pokretač, čak i kad je posve nesretna“ – izjavila je dramaturginja i autorica Ana Tonković Dolenčić.
Glavne uloge pripale su mladim glumcima Dajani Čuljak, koja će zaigrati Edvinu pl. Podolsky, te Ivanu Čuiću koji igra Saschu Ackermana. Saša Buneta zaigrat će Šlager pjevača, Tetu Miciku igra Jasna Palić Picukarić, a udovicu Podolsky, Sofiju Vondelar, utjelovit će Mila Elegović. Uloga Gregora pl. Podolskog pripala je Draženu Bratuliću, a Franca Keopčeka, poznatijeg pod imenom Faraon Keops Ra Goranu Malusu. Tu su još i Fabijan Pavao Medvešek u ulozi Faraonovog asistenta Alfreda Makajeca, Zlatko Ožbolt kao Dimitrije Lapčević, Ana Magud kao Veronika Skerlecz te Nera Stipičević kao Liječnica Inga. U ulozi Saschinog oca Jakoba Ackermana gledat ćemo Vida Baloga, Lepa Pepa je Nina Kaić Madić, Rozana Rozental Ra Lana Blaće, Hermina Čoh Jadranka Gospodnetić i Ana Zebić, a Larisa Marak Adela Gajer. Scenografkinja je Dinka Jeričević, a kostimografkinja Tea Bašić, a svoj koreografski pečat dat će već dobro poznat Komedijin suradnik Igor Barberić. Osim odličnog glumačkog postava u predstavi sudjeluju i orkestar te članovi baletnog ansambla Kazališta Komedija.
Ulaznice za predstave Kazališta Komedija se mogu osigurati na blagajni Oktogon od ponedjeljka do petka od 8 do 17 sati, a subotom od 8 do 13 sati te na blagajni Kaptol sat i pol prije početka predstave. Također, ulaznice se mogu kupiti i na službenoj stranici kazališta www.komedija.hr. Najnovije informacije dostupne su i na službenoj Facebook stranici te Instagram profilu.
O KAZALIŠTU
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija osnovano je 1. studenoga 1950. kao pravni sljednik Zagrebačkog dramskog kazališta i Vedrog Kerempuhovog kazališta. Osnovna mu je djelatnost izvođenje glazbenih predstava (operete i komične opere od 1950.; mjuzikl od 1960.; rock i pop opere od 1975.) te dramskih predstava (komedija klasične i suvremene svjetske i domaće komediografije). Obavlja i izdavačku djelatnost. Umjetnički ansambl Kazališta uz dramske glumce i glumce-pjevače čine i pjevači, zbor, balet i orkestar (više od 150 zaposlenih, uključivši i kazališne radionice te tehničke i zajedničke službe).
Prva predstava odigrana je 29. studenoga 1950. godine, a do danas ih je prikazano oko 13.000, od čega više od 300 naslova. Među poznate “Komedijine” hitove ubrajaju se i mjuzikli Jalta, Jalta (Grgić – Kabiljo), Guslač na krovu (Bock – Stein); operete Zemlja smiješka (Lehar), Kneginja čardaša (Kalman), Šišmiš (Strauss); komedije Probudi se, Kato (Grgić), Klupko (Budak) te rock-opere Gubec beg (Krajač – Metikoš – Prohaska) i Grička vještica (Krajač – Metikoš – Prohaska). Kazalište, njegovi projekti i djelatnici dobitnici su mnogih prestižnih nagrada i priznanja.
