Neki kažu da su purgeri samo oni čija obitelj živi u Zagrebu barem pet generacija.
Koliko puta u svakodnevnim razgovorima spomenemo riječ purger? Koliko puta ćemo za svakog Zagrepčana reći kako je purger? Vjerojatno nebrojeno puta. Međutim, riječ purger ima svoju definiciju pa tako neki kažu kako su purgeri samo oni čija obitelj živi u Zagrebu barem pet generacija.
Neki su blaži pa tvrde da možeš bitipurger već ako su ti baka i djed rođeni u Zagrebu. A za Hrvate iz drugih regija purgeri su svi rođeni u našem glavnom gradu bez obzira na porijeklo. Spominju u pjesmama Bad Blue Boysa. Za naše sugrađane starije životne dobi koji su uvijek zbigecani i imaju bečke manire obično kažemo: ”Joj, on ti je stari purger.”, piše povijest.hr.
Međutim, da bismo dobili odgovor, moramo se vratiti u srednji vijek kada Zagreba još nije bilo. Utvrđeni Gradec i utvrđeni Kaptol stajali su svaki na svom brežuljku, a u njima su živjela gospoda i obrtnici, odnosno crkvenjaci. Jadni kmetovi nisu imali tu privilegiju, nego su živjeli u selima oko ova dva utvrđena naselja, ostavljeni na milost i nemilost barbarskih naroda.
Purgeri su bili građani koji su se razlikovati od kmetova iz okolnih sela poput Šestina, Vrapča ili Črnomerca!
U 13. stoljeću područje današnjeg Zagreba poharali su Tatari. Kralj Bela IV. uviđa da je potrebno naseljavanje i stoga poziva seljake, obrtnike i trgovce iz prijateljskog njemačkog carstva. Doseljavanjem njemačkog stanovništva širi se njemački jezik koji će tijekom narednih stoljeća imati velik utjecaj ne samo na zagrebački govor, nego i na hrvatski standardni jezik. Nijemci su Zagreb nazivali Agram, pa zagrebački njemački nazivamo Agramer Deutsch.
Kao što smo već rekli, obrtnici i trgovci živjeli su unutar utvrde. Na njemačkom se jeziku utvrda kaže Burg, a onaj tko u njoj živi je Bürger. S vremenom se riječ iskrivila u purger. Dakle, purgeri su bili građani koji su se razlikovati od kmetova iz okolnih sela poput Šestina, Vrapča ili Črnomerca.
No, unatoč povijesnim činjenicama, svatko tko ima želju, može se nazvati purgerom, a jeste li onaj istinski i pravi purger, provjerite na sljedećem testu: ako razumijete o čemu ova pjesma govori, čestitamo, purger ste od glave do pete! :)
“Crkel mi je auspuh i getriba, auto mi nemre iti v rikverc pa sam na plac išla cipelcugom.
Kupila sam pol kile mlevenog meseka, paradajz iputericu za šalatu, grincajg za ajngemahtes jer ga više imam rad neg ajnpren juhu.
Natrpala sam pun ceker špeceraja, za obed i za fruštik.
V birtiji poleg placa lokalni luftinšpektori pili su gemišt.
Jedan mi je čak i hofiral, a na kraju me pozdravil sa servus milostiva. Bedak.
Ispred zgrade bedinerica je klofala tepih na kloferštangi kraj vešeraja.
Ušla sam u haustor i primila se za gelender jer mi je već bilo dost šalabajzanja s punim cekerom.
U stanu sam najprije ušla u badecimer i oprala ruke.
Zatvorila sam i obrliht jer je bil propuh.
Presvukla sam se i metnula regenmantl na aufinger.
Obukla sam šlafrok jer mi je tak komotnije.
Bil je strgan pa sam ga priheftala sa zihericom.
Izvadila sam veš iz vešmašine i obesila na štrik.
Kad sam sve skuhala, počistila i zgotovila bil je već mrak.
Metnula sam si viklere, navinula vekericu i metnula ju na šrajptiš.
Prek glave sam navukla novi šlifer i tuhicu, ugasila svetlo i prešla spat.”
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Evo nekih riječi koje su nam također došle iz njemačkog jezika: buhtla, perec, knedla, auspuh, bauštela, blic, cimer, beštek, farba, fašnik, feder, felga, flaša, fleka, fušariti, gemišt, gojzerica, hauba, haustor, karfiol, kek, kifla, kinderbet, koštati, kremšnita, klofati, krigla, krumpir, lojtre, kremšnita, kupleraj, majstor, plac, paradajz, pegl, rolete, remen, rostfraj, ruksak, sekirati se, šajba, šalter, šank, šarafnciger, šeflja, šihta, šlag, šlamperaj, šminka, šnicla, špotati, špek, špahtla, špica, špreha, štand, šteker, štikla, štrudla, švercer, vešmašina, zrihtati se, žemlja…[/box]
