Ugledni zagrebački arhitekt i autor brojnih knjiga

FOTO: Geocaching.com

Tomislav Odak, ugledni arhitekt i autor knjiga iz arhitekture, umro je 16. ožujka 2009. godine u Zagrebu u 68. godini.  

Tomislav Odak rodio se u Prološcu pokraj Imotskog 1941. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1964., magistrirao na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu 1982. Nakon studija radio je u građevinskom i projektantskim poduzećima u Zagrebu, a 1991. otvorio je privatni biro zajedno s arhitektom Brankom Silađinom.

Projektirao je stambene zgrade, naselja, škole, javne građevine i industrijske pogone.

Bio je član redakcije časopisa Čovjek i prostor 1983.-1986., časopisa Piranesi 1992., urednik časopisa Arhitektura 1989.-1991. Objavljivao je brojne tekstove u stručnoj publicistici, imao je samostalne izložbe u zemlji i inozemstvu (Galerija “Dessa” u Ljubljani, “Kleine Galerie im Künstlerhaus” u Klagenfurtu, Muzej arhitekture u Beogradu, Austrijska kuća u Sarajevu, galerija “Waldinger” u Osijeku i Narodni muzeju u Zadru).

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]”Arhitektura koja razrješava pragmatične probleme trenutka na potrebnoj razini uključujući sjećanje na prošlost i pomisao na budućnost, afirmira današnjost kao maksimum svojih mogućnosti. Prošlost više-manje uspješno dešifriramo, budućnost neodređeno slutimo, a današnjost je jedino što je doista naše, gdje čvrsto stojimo na tlu svojeg postojanja.”[/box]

Dobitnik je brojnih arhitektonskih nagrada i priznanja: nagrada Zagrebačkog salona 1974. i 1976., nagrada lista Borba 1980. i 1989., nagrada UHA-e za stambenu arhitekturu “Drago Galić” 1984. i 1994., Velike nagrade Beogradskog salona 1989., nagrade Grada Zagreba 1997. Bio je član redakcije “Šegvićeve izložbe” Arhitektura u Hrvatskoj 1945.-85.

Osobito je bila nagrađivana njegova stambena arhitektura. Tomislav Odak, postavši gotovo specijalist za stambenu arhitekturu pokušava individualizirati svoj arhitektonski izričaj, da bi vrlo limitiranom oblikovanju kolektivne stambene gradnje dao samosvojnost i prepoznatljivost. Istovremeno stalno usavršava funkcionalnost tlocrta i ekonomičnost gradnje.

Autor je hvaljene obimne knjige “Hrvatska arhitektura dvadesetog stoljeća – Neostvareni projekti” (UPI-2M PLUS, 2007) u kojoj u petnaest poglavlja razmatra prijelomne točke u povijesti hrvatske arhitekture dvadesetog stoljeća uspostavljajući relacije između zbivanja u arhitekturi i društvenih okolnosti u kojima je nastajala.


Komentari