Grof Janko Drašković bio je njen prvi predsjednik.
Jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova – Matica hrvatska utemeljena je 10. veljače 1842. godine pod imenom Matica ilirska. Njeno osnivanje službeno je predložio grof Janko Drašković, jedan od najutjecajnijih pripadnika hrvatskog narodnog preporoda. Grof Drašković bio je predsjednik Ilirske čitaonice, starije ustanove (osnovane 4. kolovoza 1838.) u okrilju koje je Matica ilirska nastala.
Izvorna je svrha Matice ilirske bilo izdavanje klasika hrvatske književnosti i drugih djela na hrvatskom jeziku u svrhu promicanja narodnog preporoda, odnosno razvijanja nacionalne svijesti i kulturnog prosvjećivanja. U užem smislu Matica je predstavljala novčanu glavnicu namijenjenu tiskanju takvih djela.
„Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izobrazi. Ovamo najviše spada utištenje vrstnih knjiga za priličnu cijenu. Mi imademo mnogo starih i glasovitih djela iz 16. i 17. vijeka – kad još njemačka literatura u zibci bijaše – Čubranovića, Ranjinu, Zlatarića, Gundulića, Palmotića, Gjorgjića i mnoge ine. Ove dakle našim organičkim (glasoshodnim) pravopisom preštampati želja je jednoglasna svih onih, kojim su ove stare klasičke po duhu i ukusnoj krasoti jednako dične knjige poznate. Ovim putem bi ne samo slavu u književnom svijetu postigli nego bi također i našim domaćim spisateljem, koji vrstno kakovo djelo sastave, znatnu pomoć dali“ – Janko Drašković, prvi predsjednik Matice ilirske.
Matica hrvatska
Prvi tajnik Matice bio je Vjekoslav Babukić, a u to vrijeme počinje izdavanjeknjiževnog i znanstvenog časopisa Kolo.
Već 1844. tiskan je Gundulićev Osman, s dopjevima Ivana Mažuranića i riječnikom Ivana i Antuna Mažuranića. Godine 1874. napušta se ilirstvo te ustanova dobiva današnje ime Matica hrvatska. Ustanova je djelovala kontinuirano sve do 1972. godine kada je komunističke vlasti zatvaraju zbog aktivne uloge u Hrvatskom proljeću. Nakon uspostave višestranačja Matica hrvatska 1990. obnavlja svoj rad.
Tijekom djelovanja na čelu Matice bili su istaknuti kulturni radnici kao: Ambroz Vranyczany, Ivan Mažuranić, Matija Mesić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Tadija Smičiklas, Dragutin Domjanić, Gustav Krklec, Hrvoje Iveković, Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Igor Zidić i drugi. Danas je na čelu Matice Stjepan Damjanović.
Suvremena Matica hrvatska izdaje 20-ak redovnih biblioteka, u kojoj se ističe Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno više od stotinu naslova. Objavljuje i dvotjednik Vijenac književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Urvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.
