Njihove kosti leže ispod Dolca.
Prva zagrebačka tržnica nalazila se na samom trgu bana Jelačića, nekadašnjoj Harmici. S vremenom je nastala potreba da se tržnica ukloni s glavnog zagrebačkog trga, kako bi se dobio čist i reprezentativan javni prostor.
Za mjesto nove tržnice odabran je Dolac, u to vrijeme svojevrsna sirotinjska četvrt prepuna malih kućeraka gusto naslaganih između Kaptola i crkve sv. Marije . Sve te kućice su porušene da bi se dobio otvoreni prostor za novu tržnicu.
[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Navodno je lokaciju Dolac odabrao arhitekt Viktor Kovačić. Odluka je bila dosta kontroverzna, upravo stoga što se moralo obaviti veliko rušenje i raščišćavanje prostora naseljenog još od srednjeg vijeka. No, zagovornici modernizacije imali su argument da je tim rušenjem kvaliteta tog prostora povećana.[/box]Do crkve sv. Marije nalazio se samostan rimokatoličkog crkvenog reda- cistercita, čiji su temelji uočeni pri raskopavanju lokacije za novu tržnicu. Pri kopanju terena za tržnicu otkrivene su i kosti s groblja koje se nekada nalazilo uz crkvu sv. Marije za koje se vjeruje da pripada cistercitima.
Naime, njihovo groblje nalazilo se tik uz crkvu svete Marije. Nakon požara 1639. kada je izgorio stari cistercitski samostan, to groblje je premješteno s južne na sjevernu stranu crkve (današnja ribarnica).
Groblje sa sjeverne strane crkve je zatvoreno između 1754. i 1779., zbog blizine novih kuća, no ispod njega je izgrađena velika grobnica. Kroz ulaz u tu novu vanjsku crkvenu grobnicu se ulazilo i u šest grobnica pod samom crkvom. Zadnji ukop u grobnice bio je 1817. godine.
Također, postoji pretpostavka da se ispod tržnice Dolac nalaze katakombe koje su bile povezane tunelom do franjevačke crkve na Opatovini i zagrebačke katedrale. Naravno, ovi navodi nikad nisu potvrđeni.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Cisterciti su rimokatolički crkveni red, a osnovali su ga sv. Robert, sv. Alberic i sv. Stjepan Harding u Citeauxu. Najznačajniji doprinos za širenje Reda u Europi dao je sveti Bernard iz Clairvauxa u 12. stoljeću. U Hrvatsku su došli 1208. godine na poziv hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II., te u Topuskom osnovali cistercitsku opatiju. U 13. stoljeću još su osnovane opatije u Kutjevu i u Zagrebu na Dolcu.[/box]
