Ostavio je dubok trag u konačnoj standardizaciji hrvatskog jezika, piše Povijest.hr.

Hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar Ivan Broz rođen je 21. siječnja 1852. godine u zagorskom Klanjcu.

Završio je gimnaziju u Zagrebu te počeo studij teologije u Innsbrucku, ali ga je napustio te na novootvorenome Hrvatskome sveučilištu u Zagrebu studirao hrvatski jezik, povijest i zemljopis. Doktorirao je 1888. godine.

Godine 1885. u Matici hrvatskoj izabran je za urednika Hrvatskih narodnih pjesama. Napisao je Crtice iz povijesti hrvatske književnosti gdje opisuje najstarije hrvatske jezične i književne spomenike.

Hrvatski pravopis

Po nalogu Zemaljske vlade 1892. godine izradio je Hrvatski pravopis koji je, u Boranićevoj redakciji, izlazio do 1916.

Taj pravopis, iako izrijekom baziran na Karadžićevoj pravopisnoj koncepciji, ipak je oblikovan ponajviše po uzoru na pravopisno djelo hrvatskoga filologa Marcela Kušara, koje se oslanja na umjerenu fonološku koncepciju.

Broz je ustvari utemeljio suvremeni hrvatski pravopisni standard, te ostali hrvatski pravopisni priručnici (uz izuzetak oktroiranih djela iz doba obje Jugoslavije i povratka na morfonološki propis u vrijeme NDH) u većini uglavnom dotjeruju njegovo prijelomno djelo u nijansama.

Nije nas snašlo pravopisno dvojstvo

Tako je Broz ostavio dubok trag u konačnoj standardizaciji hrvatskog jezika – zahvaljujući njemu Hrvate nije snašlo pravopisno dvojstvo koje je prijetilo uvedbom fonološki koncipiranoga pravopisa u Dalmaciji i Bosni, a usvajanjem nekih propisa iz pravopisnoga standarda Zagrebačke škole (rastavljeni futur, pisanje stranih imena kao u izvorniku, izbjegavanje asimilacije po zvučnosti…) osigurao je i kontinuitet ponajviše sa starijom (poglavito Dubrovačkom) hrvatskom pravopisnom tradicijom.

Ivan Broz u Beču je kod Vatroslava Jagića slušao slavistiku i otišao na studijsko putovanje u Hercegovinu i južnohrvatske krajeve. Tada se i razbolio, što je bilo uzrokom njegove prerane smrti 1893. godine.

Komentari