Zagreb
+C

Svečano otvorenje: Dolac je postao mezimac Zagreba

Otvorenjem nove tržnice na Dolcu završava jedno burno razdoblje u životu grada Zagreba, piše Povijest.hr.

Poslovi na tržnici Dolac definitivno kreću prema kraju. Podsjetimo da je od ideje o izgradnji tržnice do njenog konačnog otvorenja prošlo čak 25 godina. Izvode se završne radnje, raspisuju natječaji za zadnje lokale, određuju cijene najamnina, a radi se i na uređenju okolice (Skalinska, Splavnica, Pod zidom).

Gradsko Tržno nadzorništvo izrađuje Pravilnik za gradsku tržnicu Dolac s dodatkom koji precizira novac potrošen u izgradnju tržnice navodeći cifru od 28 milijuna dinara. Na osnovu potrošenog izvodi se računica kolika bi trebala biti najamnina pojedinih lokala, boksova, ćelija u hladionicama i slično kako bi se povratilo uloženo.

Izračunane najamnine bile bi izuzetno visoke za postojeće privredne i financijske prilike. Zbog toga su zastupnici prihvatili prijedlog da se tržnica na Dolcu: „ima smatrati socijalno – higijensko – sanitetska ustanova, koja ima služiti interesima sviju građana grada Zagreba.“ Slijedom te odluke određene su najamnine koje odgovaraju privrednom stanju i socijalnim uvjetima trgovaca.

Definitivna odluka koja je napokon ostvarena

Donesena je i odluka da se tržnica svečano otvori 1. rujna 1930. godine. Ova definitivna odluka jedna je u nizu definitivnih odluka, ali ovog se puta pokazala istinitom.

I baš kada je sve izgledalo idealno, i s nestrpljenjem se iščekivalo svečano otvorenje, iznenada je isplivao stari, prešućivani problem. Grad, naime, nikada nije dobio građevinsku dozvolu za radove na Dolcu! Cijela je stvar izbila na površinu nakon što je Gradsko načelništvo izdalo Naknadno odobrenje za izgradnju Gradske tržnice na Dolcu s paviljonima i zgrade Tržnog nadzorništva na Dolcu sredinom kolovoza 1930. godine. Povodom toga mnogi su nezadovoljnici uložili žalbe na naknadno izdanu građevinsku dozvolu. Tijekom rasprave vidjelo se da su mnogi spremni povući svoje žalbe, ali zauzvrat zahtijevaju neke ustupke od Grada.

Župni ured crkve sv. Marije traži zemljište za izgradnju župnog dvora i popravak krova crkve, ljekarnik Bartulić zahtijeva pravo na slobodan prolaz iz njegove kuće kroz tržnicu, kućevlasnici iz Skalinske i ulice Pod zidom traže izjednačavanje svojih podova sa razinom ulice koja je uzdignuta. Žale se i Arko i Herzog jer tržnica stvara probleme stanarima njihove zgrade, pa im pada cijena stanova. Prigovaraju i stanovnici Opatovine… Svi su prigovori glatko odbijeni.

Neki su nezadovoljnici pravdu odlučili tražiti na sudovima i višim instancama. Sve je završeno tek 1935., kada je Kraljevska uprava Savske banovine sve žalbe proglasila neosnovanima.

Svečano otvorenje tržnice Dolac

Godinama očekivani događaj je pred vratima. Sve su pripreme završene, radnje provedene, u gradu vlada napeta atmosfera. Svi s nestrpljenjem žele vidjeti na što je potrošeno toliko vremena, novaca, svađa, obećanja i napisano mnoštvo tekstova.

Dan prije otvorenja obznanjeno je da će nova gradska tržnica na Dolcu biti svečano otvorena 1. rujna 1930. godine. Na otvorenje se poziva cjelokupno gradsko zastupstvo te sva privredna i trgovačka udruženja, a stanovništvo se „umoljava, da izvoli ovome otvorenju prisustvovati, jer je svakom pristup dozvoljen i svaki je dobrodošao.“

U ponedjeljak 1. rujna napokon je osvanuo dugo očekivani dan. Točno u 8 sati ujutro gradonačelnik dr. Srkulj prigodnim je govorom označio početak svečanosti otvorenja nove tržnice. Na kraju podužeg govora Srkulj je rekao: „Običaj je da se kod ovakovih svečarskih zgoda dade i mala zakuska, pa kako se nalazimo na tržnici, gdje se ništa ne daje badava i gdje se sve kupuje… molim gospodu zastupnike i ostalu gospodu, da se izvole poslužiti i kupiti.“

Okupljeno mnoštvo toplo ga je pozdravilo, a zatim znatiželjno počelo obilaziti novoizgrađeno čudo. Otvorenjem nove tržnice na Dolcu završava jedno burno razdoblje u životu grada Zagreba.

Tridesetak godina lomila su se koplja oko nove tržnice i sada, kada je izgrađena, građani se polako privikavaju na novo mjesto za kupovinu. Stari problemi ubrzo će pasti u zaborav, stara mjesta za trgovanje polako će se napuštati i ostati tek romantični podsjetnik u pričama i na starim fotografijama. Iako će se vremenom javljati nove polemike oko Dolca, pogotovo zbog izgradnje nove ribarnice i svakim novim preuređenjem, obistinile su se riječi gradonačelnika Srkulja – Dolac je postao mezimac Zagreba.

Dolački vremeplov

1905. – Izrađuje se idejni projekt za novu tržnicu na današnjem Britanskom trgu (tada Iličkom), no ideja je propala.
1907. – Gradski zastupnici donose odluku da se središnja gradska tržnica izgradi na kraju Martićeve ulice, gdje je bila jahaonica. I ovaj projekt je ubrzo odbačen.
1908. – Javlja se nova ideja o tržnici između Jelačićeva trga i Vlaške ulice, ali je gradski zastupnici odbijaju.
1909. – Gradsko poglavarstvo raspisuje javni natječaj za novu prostornu regulaciju područja Kaptola i Dolca. Prvu nagradu dobio je arhitekt Viktor Kovačić za projekt prema kojem se tržnica trebala podići dijelom na Dolcu, a dijelom na Kaptolu. Projekt je kasnije odbačen.
1911. – Gradski zastupnici donose definitivnu odluku da se tržnica podigne na Dolcu. Ubrzo počinje otkup tamošnjih nekretnina.
1920. – Prosvjedi vlasnika od kojih je grad otkupio kuće i zemljišta uoči izbijanja Prvoga svjetskog rata, ali s izgradnjom tržnice nije se počelo.
1924. – Odluka o izradi novoga regulacijskog plana Dolca, Kaptola i okoliša.
1925. – Prihvaćen novi regulacijski plan, gradski zastupnici donose odluku o izradi nacrta za izgradnju tržnice na Dolcu.
1927. – Počinju zemljani radovi na dolačkom brijegu.
1928. – Nakon licitacije, počinje zidanje tržišne hale i zgrade Tržnog nadzorništva.
1930. – Svečano otvorenje nove tržnice.

>>> Dolački vremeplov: Gornji dio tržnice pušten u promet

>>> Dolački vremeplov: Traženje uzora u inozemstvu

>>> Staro naselje Dolac, dom kmetova i sirotinje

>>> Dug povijesni put do danas najautentičnijeg simbola Zagreba

>>> Dolački vremeplov: Većina građana protivila se izgradnji tržnice Dolac

Komentari

Provjerite

dolac

Prevaranti s Dolca: Ispod krinke OPG-a uvozno povrće podvaljuju pod domaće po višestruko većim cijenama

Na tržnice odlazimo kada želimo biti sigurni da je voće i povrće domaće. Čini se ...