Tužna slika trešnjevačke svakodnevice: ‘Kao da vlada mišja groznica. Kuda sve ovo ide?’

FOTO: Hajrudinka Mehmedovic / Naša Trešnjevka, naš kvart

Odvaljene klupice, zapišani i zapušteni podhodnici koji su i leglo narkomana, još uvijek su tužna slika trešnjevačke svakodnevice.

Nekad najmodernije okretište u Europi, danas je zanemareno i oronulo te se po tom pitanju ništa ne poduzima čak ni nakon javnog upozoravanja na njegovo stanje.

Na vapaj stanara Remize, Gradske vlasti su se potpuno oglušile. Prepušteni na milost i nemilost leglu fekalija, stanari su prisiljeni podnositi sumrak ljudske kulture i zanemarivanje kvarta u kojem žive.

FOTO: Hajrudinka Mehmedovic / Naša Trešnjevka naš kvart
FOTO: Hajrudinka Mehmedovic / Naša Trešnjevka naš kvart

Remiza, tužno, kao da vlada mišja groznica. Kud sve ovo ide?“ zapitala se Hajdurinka u objavi u kojoj je sa svojim sugrađanima podijelila fotografije s Remize u grupi Naša Tršenjevka, naš kvart.

Neki stanovnici kazali su da je njima propala zgrada, a na zidovima stoje ružni plakati.

Tuga se uvukla“, kazala je građanka.

Građani smatraju da je Remizi potrebna cjelovita obnova, počevši od pločnika i tramvajske pruge, jer je sve skupa, kažu, u strašnom stanju.

To je velika investicija i to mora napraviti grad i nitko drugi. Ne bi možda bilo loše organizirati peticiju ili neki drugi oblik zajedničke komunikacije jer će u protivnom ostati tako kako je“, kazala je Vesna i pozvala građane na dogovor.

Darije je kazala da bi izgledao puno bolje samo kada bi se promijenile ploče ispred Name, i da se bolje osvijetli.

Složila se da je potrebna peticija za obnovu, no istaknula je da sve ipak ide od vijeća gradske četvrti Trešnjevka.

Ivan Ramađa
Ivan Ramađa

Danas, trešnjevačku Remizu malo tko doživljava kao zdanje kojem se treba diviti. Polako se taj dio grada pretvorio u mjesto na kojem se ljudi nerado zaustavljaju, tek poneki zalijepljeni plakat, pošarani grafit i razni neougodni mirisi koji se ne mogu izbjeći. Žalosno i razočaravajuće kako izgleda zapušteno, a okolne zgrade priča su za sebe.

U neposrednoj blizini okretišta nalaze se zalasci ljudske kulture, posvuda se osjeti smrad, fekalije i urin…

No, davne 1936. godine, kada je 11. veljače službeno otvorena, zbog arhitektonskih rješenja s dva armirano-betonska luka široka 25,26 metara, bila je jedna od najmodernijih u Europi. Gradnja novog spremišta izrazito  je utjecala na razvitak ovog djela grada.

Pripreme su započele već 1934. godine, gradnjom novog širokog željezničkog mosta na Tratinskoj, kao i izgradnjom prateće infrastrukture, odnosno kanalizacije, vodovoda i tramvajske pruge. Većinu radova ZET je izveo o svom trošku, a početak tramvajskog prometa na Trešnjevci, 8. lipnja 1935., u gradskim je analima ostao zabilježen kao značajan dan u napretku grada Zagreba.

remiza tramvaji od 1922 do 2012 (2)

I danas, 80 godina kasnije, kada se vozimo tramvajima linija 1, 2, 3, 5, 9, 12 i 17 važno je znati kako su to tramvaji koji stižu iz zavidnom prošlošću protkane remize. Zato smo i razočarani u kakvom se stanju nalazi taj dio grada..

Generacije i generacije radnika brinule su i još uvijek brinu o vozilima koja 365 dana godišnje, na više od 120 kilometara pruge sigurno voze zagrebačkim ulicama.

Trešnjevačka remiza opjevana je i u baladi koju je napisao Drago Britvić, a uglazbio i otpjevao poznati šansonijer Zvonko Špišić: „Treba biti blizu kad prvi tramvaji napuštaju Remizu“ samo je jedan od stihova poznate balade, čiji zvuci i danas odjekuju trešnjevačkim vuglecima..

>>> ZAPUŠTENO OKUPLJALIŠTE NARKOMANA I JAVNA PIŠAONA: Čuvena Remiza izgleda zastrašujuće (FOTO)

>>> ČUVENA REMIZA: Nekoć najmodernija u Europi, a danas javna pišaona (FOTO)


Komentari