U blizini Parka kralja Petra Krešimira IV. krije se i jedna malo poznata zagrebačka ulica misterioznog imena.
Jeste li ikada čuli za “Ulicu neznane junakinje”? I, što je još važnije, znate li tko se krije iza njezina zagonetnog naziva?
Naime, ova zagrebačka ulica u blizini popularnog Parka Petra Krešimira iza svoga imena krije legendu o junaštvu, požrtvovnosti i ženskom rodoljublju.
Iako bi netko mogao pomisliti da se iza imena ove ulice krije neka anonimna sudionica narodnooslobodilačke borbe, time bi pogriješio čak za nekoliko stoljeća. Osebujno ime ovoj ulici dodijeljeno je 1928. godine, a neznana junakinja o kojoj se radi prema narodnoj je predaji dala svoj život u obrani Sigeta od navale cara Sulejmana II. Veličanstvenog u 16. stoljeću.
Legendarna opsada Sigeta
Godine 1566. pred Sigetskim se zidinama u Mađarskoj odigrala dramatična opsada koja je rezultirala bitkom i smrću Nikole Šubića Zrinskoga, jedne od najslavljenijih herojskih ličnosti u hrvatskoj povijesti.
Zrinski se suprotstavio strašnoj sili cara Sulejmana s čak četrdeset puta manje ljudstva. Siget je, prema današnjim saznanjima, od navale 100.000 Turaka branilo svega 2500 ljudi.
I uz tako beznadne izglede za pobjedu i za spas vlastitih života, Nikola Šubić je ustrajao i branio utvrdu do kraja. Iako su gotovo svi branitelji izginuli, uspjeli su nanijeti toliko teške gubitke suparničkoj vojsci da su Turci odustali od planiranog pohoda na Beč i Budim. Prije same završne bitke bolest je pokosila cara Sulejmana i njegova vojska je nakon završetka teške opsade bila potpuno iscrpljena i dezorijentirana. Time je žrtva Nikole Šubića Zrinskog vrlo moguće utjecala na ustroj Europe kakvu poznajemo danas.
Junakinja preodjevena u muško ruho
No, za našu je legendu o imenu ulice bitnija jedna anonimna žrtva opsade.
Predaja govori da su nakon bitke ljudi na gomili mrtvih tijela branitelja sigetske utvrde pronašli i neidentificiran ženski leš u muškoj odori. Radilo se, navodno, o Hrvatici koja je svim silama željela doprinijeti borbi protiv nadmoćne turske sile te se preobukla u vojnika i zajedno s ostalima jurišala na tursku vojsku u tom času beznađa.
Ova je legenda, navodno, inspirirala mnoge radove slavne spisateljice Marije Jurić Zagorke u čijim se romanima često može primijetiti motiv preoblačenja hrabrih djevojaka u mušku odjeću.
Povijesnu utemeljenost ove narodne legende vjerojatno je danas nemoguće sa sigurnošću utvrditi, no i bez obzira na to, posve je sigurno da su u stoljetnim borbama protiv Turaka junačkom i anonimnom smrću umrle brojne Hrvatice, a spomen na ovu pretpostavljenu sigetsku junakinju stoji kao spomenik svim anonimnim žrtvama do dana današnjeg.
